Bez eura bi većina europskih država bankrotirala
Posljedice propasti eura bi bile teške i dvojake: došlo bi do teške krize u finansijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone. Ključna negativna posljedica bili bi upravo bankroti mnogih država. Zahtjevi za izdavanjem obveznica u Portugalu, Irskoj, Italiji, Grčkoj i Španiji sve su veći, a te bi države u slučaju propasti eura i povrata nacionalnih valuta imale još veće troškove u otplaćivanju ili refinansiranju dugova, pišu slovenske Finance.
Eurske banke bi ušle u tešku krizu
Takođe, navodi Kunis, propast eura bi izazvala teške posljedice i u perifernim zemljama eurozone. Pri raspadu eura, ljudi bi se masovno uputili u banke dizati vlastite eure, zbog čega bi se država morala odlučiti zamrznuti uloge. Istovremeno, banke bi pretrpjele veliku štetu zbog obveznica zemalja eurozone koje ih imaju u svojim portfeljima.
Eurske banke trenutno imaju oko 1500 milijardi eura španskih, portugalskih, irskih, grčkih i italijanskih obveznica, te bi u slučaju njihova gubitka došlo do finansijskoga sloma, te do duboke recesije u području eura, prenose Finance.
Dugoročno, nijednoj državi bez eura ne bi bilo bolje
"Euro je malim državama dao izlaz u svijet, a velikim, poput Njemačke, otvorio je nova tržišta. Možda se kome čini da bi neke države bolje prošle da opet imaju svoju monetarnu suverenost jer bi devalvirala valutu i na taj način povećala konkurentnost izvoznih proizvoda", kaže Kunis koji dodaje kako "devalvacija dugoročno nije pametan ekonomski potez".
"Gradnja stabilnosti u području eurozone je dugoročan projekt za kojega će, kroz fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme, trebati najmanje pet godina, ali za tržišta nema brzoga lijeka za ozdravljenje", zaključuje Kunis.
