To je saopšteno na okruglom stolu ,,Između zakona i prakse: ključne prepreke i izazovi u oblasti zaštite prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori”, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u okviru projekta „Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“.
Istraživačica javnih politika CeMI-a, Milica Zrnović kazala je da ipored ostvarenog napretka kad je u pitanju položaj LGBT osoba pred zakonom, postoje određena pitanja koja izazivaju zabrinutost.
„Naime, istraživanje koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje u okviru ovog projekta ukazuju da većina djela protiv LGBTIQ osoba bude procesuirana u prekršajnom postupku, dok je rijetko kao krivični postupak, i to najčešće primjenom Zakona o javnom redu i miru, a ne Zakona o zabrani diskriminacije“, navela je Zrnović.
Prema njenim riječima, analiza je pokazala da je evidentnojavno podsticanje na mržnju, netoleranciju i netrpeljivost, kao i nedovoljne mjere sudske zaštite i sankcije, što i dalje predstavlja aktuelno pitanje crnogorskog društva.
„Ono što izaziva tu zabrinutost, prije svega, jeste govor mržnje koji je jedan od glavnih problema sa kojima se suočavaju pripadnici LGBTIQ zajednice, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu, o čemu svjedoče brojne krivične prijave i prekršajni postupci“, rekla je Zrnović.
Predstavnica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Semra Martinović, ocijenila je da projekat koji je CeMI realizovao prepoznat kao kvalitetan doprinos u implementaciji politike Vlade u oblasti unapređenja kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori.
„Crna Gora je postavila osnovni normativni okvir za zaštitu od diskriminacije i nasilja nad LGBT populacijom na kvalitetan način i u skladu sa međunarodnim standardima. U oblasti prekršajno-pravne zaštite, naglasila bih Zakon o zabrani diskriminacije koji zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orjentacije i rodnog identiteta i interseksualnih karakteristika“, navela je Martinović.
Tim Zakonom je, kako je dodala, zabranjen i govor mržnje po osnovu ličnog svojstva bilo koje individue.
Predsjednik Upravnog odbora organizacije Queer Montenegro, Danijel Kalezić, rekao je da većina slučajeva nasilja nad LGBTIQ zajednicom ne završi pred pravosudnim organima, „ni ne stignu do policije“.
„Zato ima više razloga. Prvo, najviše incidenata koji su motivisani homofobijom ili transfobijom se dešava i najviše djela se počini nad ljudima koji nisu autovani. Nasilnici biraju uglavnom za žrtve one koji nisu dovoljno ohrabreni da prijave to nasilje koje im se desilo. Sa druge strane, bilježimo i porast porodičnog nasilja“, ukazao je Kalezić.
Ocijenio je da se zakonodavstvo ubrzano mijenja, ali da ga primjena ne prati istom brzinom, kao ni društvene promjene u prihvatanju LGBT osoba.
„To znači da treba da usporimo sa reformom zakonodavstva i da treba da uložimo značajno veće napore u pojačanje implementacije svih tih zakona na adekvatan način i da uložimo značajne napore ka tome da sudska praksa bude takva da isprati uravnoteženo sve to što imamo na papiru“, istakao je Kalezić.
On smatram da je u Crnoj Gori jedan od glavnih problema to što sudska praksa nije standardizovana, navodeći da je to donekle razumljivo s obzirom da sve sudije nisu prošle obuku kao i da nisu svi doboljno senzibilisani.
Kalezić je kazao je samo jedna presuda donesena za zločin iz mržnje kao otežavajuću okolnost, koju je viša sudska instanca vratila na ponovno odlučivanje.
Naveo je primjer Hrvatske koja je u krivično zakonodavstvo mnogo prije Crne Gore uvela zločin iz mržnje kao oteževajuću oklonost, što je rezultiralo značajnim padom napada prema LGBTIQ osobama.
Kalezić je ocijenio da su neophodne odvraćajuće kazne po počinice, kao i da je potrebno da one budu standardizovane.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, kazao je dapraksa pokazuje da zakonodavni okvir, iako je unaprijeđen, često ne znači puno.
„Kad pričamo o Zakonu o zabrani diskriminacije, imamo zabranu diskriminacije i na osnovu seksualnog orjentacije, rodnog identiteta i inteseksualnih karakteristika. Pitanje interpolnih osoba u Crnoj Gori uopšte nisu otvorena. Pitanja transrodnih osoba su realitivno skoro otvorena“, naveo je Ulićević.
On je kazao da se LGBTI zajednica se tretira kao jedna homogena cjelina, bez prepoznavanja specifičnosti sa kojima se određene zajednice unutar LGBTI zajednice susrijeću.
Ulićević je istakao da su i dalje trans osobe u Crnoj Gori jedina grupacija koja mora da se podvrgne sterilizaciji da bi dobila lična dokumenta, koja odgovoraju rodnom identitetu.
„Ja kao neko ko je trans i ko je prošao skroz proces prilagođavanja pola, uključujući genitalnu operaciju, tek sam naknadno shvatio koliko jeste traumatično kad shvatite da niste imali izbor. Niste imali nikakv izbor da kažete ja ovo želim da uradim sa svojim tijelom, ili ne želim, zato što ste morali da olakšate sebi život da dobijete lična dokumenta koja odgovaraju vašem identitetu, vašem opisu“, rekao je Ulićević.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniša Bjeković naveo je da su prekršajni sudovi u svojoj praksi imali predmete koji su se ticali oštećenih koji su imali svojstvo različite orjentacije.
„Svi podaci iz 2018. i 2019. godine pokazuju da je bilo u radu prekršajnih sudova po šesdesetak predmeta godišnje, što je bio jasan signal da je potrebno kanalisati odredbe ovih zakona kada imamo oštrije sankcije u pojedinim oblastima“, rekao je Bjeković.
On je ocijenio da se sudski postupci u praksi pretvaraju u osudu žrtve, a ne u zaštitu žrtve.
„To je ono na čemu se mora raditi i shvatiti da moramo stvarati sopstvenu svijest o tome da prepoznamo ugroženost drugih grupa, kao što prepoznamo sopstvenu ugroženost kada nismo jednaki“, naveo je Bjeković.
Projekt koordinatorka u CeMI-ju Maja Bjelić, rekla je daprojekat„Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“ ima za cilj da doprinese jednakosti LGBTIQ osoba pred zakonom i unapređenju njihovih prava u sudskom postupku.
„Težimo da doprinesemo povećanjunivoa poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori pripadnika LGBTIQ zajednicesmanjimonivo diskriminacije, povecamo svijest i informisanosti javnosti o senzibilnom postupanju prema LGBTIQ osobamau Crnoj Gori u sudskim postupcima“, navela je Bjelić.
Projekat je, kako je kazala, usmjeren ka jačanju kapaciteta i većuobučenost pravosudnih instanci u procesuiranju krivičnih djela prema LGBTIQ populaciji, kao i postupanju prema LGBTIQ osobama u postupku na jednak i adekvatan način.
Okrugli je održan u okviru projekta „Jednakost LGBTIQ osoba pred zakonom – Unaprjeđenje prava LGBTIQ osoba u sudskom postupku“, kojeg sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), a finansira ga Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore.
