Dok se u poodmakloj fazi digitalizacije, u kojoj sve dobija elektronsku formu, dio populacije i dalje navikava na njene specifičnosti, postoje i oni koji svim pojavama i procesima koji im se čine manje bliskim pristupaju s dozom nepovjerenja ili, jednostavno, manjkom informacija koje bi ih rasteretile brige da li ono što mogu dodirnuti i ono što vide na ekranu zapravo ima istu svrhu.
Dok jedni govore da ne mogu da zamisle da čitaju knjigu koja nije odštampana (i zbog toga ostaju uskraćeni za tako mnogo izdanja čiji su autori odlučili da nijedno drvo ne strada kako bi se njihove riječi prenijele na papir) drugima je i dalje nerazumljiv pojam elektronskog novca kojim se više od deceniju može platiti sve što i „pravim“ novčanicama.
Da bismo provjerili i utvrdili da li, na primjer, kriptovalute imaju svojstva novca nije potrebno da pravimo test koji bi imao obilježja onoga što je u duhu vremena, jer je način na koji je o novcu govorio Aristotel možda i najbolji da shvatimo šta je i u kojoj mjeri sredstvo razmjene. Još u četvrtom vijeku prije nove ere utvrđeno je pet osnovnih karakteristika onoga što bi trebalo da definiše sredstvo razmjene.
Za razliku od zlata, srebro je značajno ne samo kada je riječ o berzama i investiranju, već i kada je u pitanju mnogo šira primjena u industrijskoj proizvodnji
Idealna valuta je prema Aristotelu imala pet osnovnih svojstava – postojanost, djeljivost, koherentnost, praktičnost i suštinsku vrijednost. Ukoliko bismo sastavili matricu sa ovim karakteristikama i dodijelili ih svemu onome što se smatra značajnijom imovinom vidjeli bismo da zapravo ni novac nije ono što se uklapa u opis njegovih suštinskih karakteristika.
Novac, bilo fizički ili digitalni, ima tek malo više ovih svojstava nego, na primjer, zemljišni posjed. Sa druge strane, plemeniti metali su oni koji ispunjavaju sva svojstva nabrojana unutar ove definicije, jer samo stvarna dobra doprinose rastu korisnosti pojedinaca, budući da novac nije u stanju da zadovolji osnovne potrebe čovjeka, već mu samo služi da njime plati ono što ima ta svojstva.
Ako ovih pet osobina pokušamo da primijenimo na sve ono što nam pada na pamet dok nabrajamo ono što se može smatrati bogatstvom – nekretnine, naftu, umjetnine, hartije od vrijednosti i plemenite metale, doći ćemo do zaključka da samo ovo posljednje više odgovara svojstvima koja je Aristotel raščlanio, a da nam aktuelni trenutak u monetarnoj politici i opsesivno doštampavanje novca možda najbolje i pokazuje zašto je tako.
Plemeniti metali se preciznije uklapaju u definiciju novca od – novca, samog po sebi. Dok razmišljamo o zlatnim rezervama banaka i zlatnim polugama kao čuvarima vrijednosti gotovo neopaženo u našim definicijama i matricama koegzistira srebro – plemeniti metal čije vrijeme tek dolazi.
Za razliku od zlata, koje jeste skuplje i češće pominjano u priči o bogatstvu, srebro, iako na tržištu otprilike osam puta jeftinije, značajno je ne samo kada je riječ o berzama i investiranju, već i kada je u pitanju mnogo šira primjena u industrijskoj proizvodnji, posebno ona kakvu tehnološki razvijeni svijet traži. Jedinstvena svojstva srebra, koja ga čine nezamjenjivom sirovinom u proizvodnji, svrstavaju ga u najvažnije elemente sofisticiranih tehnoloških uređaja, od telefona i računara, preko automobila do fotonaponskih ćelija solarnih panela.
Upotreba ovog plemenitog metala u proizvodnji mogla bi biti udvostručena u kraćem roku čim uvođenje 5G mreže postane intenzivnije. Posebnu primjenu naći će u vozilima na električni pogon i njihovim mehanizmima punjenja baterija, kao i u sistemima za prečišćavanje voda.
Količina izvađenog srebra iz rudnika se postepeno smanjuje već nekoliko uzastopnih godina, nezavisno od pandemije tokom koje je generalno došlo do usporavanja proizvodnje
Uprkos tome, količina izvađenog srebra iz rudnika se postepeno smanjuje već nekoliko uzastopnih godina, nezavisno od pandemije tokom koje je generalno došlo do usporavanja proizvodnje, jer se taj trend pojavio ranije. Sve to dovodi do slabljenja globalnih zaliha srebra, ali i novih izazova, ne samo u insutriji, već i lancu nabavke. To je razlog zbog kojeg proizvodnja srebra mora da se oslanja na druge rudnike, jer se tek manje od jedne trećine ovog plemenitog metala vadi iz rudnika srebra, a ostatak iz rudnika koji vade druge metale, poput zlata, bakra, olova ili cinka izlata.
Ovo znači da čak i u slučajevima da dođe do novog rasta cijene srebra, rudnici poput ovih, iz kojih vađenje srebra nije primarna djelatnost, neće biti primorani da povećavaju proizvodnju srebra, jer to nije njihov glavni izvor prihoda, ali im se savršeno uklapa u potrebu da nadoknade troškove proizvodnje njihovih primarnih metala.
Još jedna specifičnost ovog metala je što se on reciklira u veoma maloj mjeri – otprilike šestina srebra dolazi iz recikliaže. Zalihe su i, pored pandemije, tokom protekle dvije godine bile jedva dovoljne da bi se proizvodnjom odgovorilo na rastuće zahtjeve tržišta za svim onim uređajima koji zahtijevaju upotrebu srebra. Da bi se skladištilo srebro, izraženo u količini zlata, potrebno je oko 70 puta više prostora za istu berzansku vrijednost.
Porudžbine srebra kao sirovine u ovoj godini samo za potrebe izrade proizvoda nekoliko vodećih tehnoloških kompanija uvećane su do te mjere da bi, ukoliko se taj trend nastavi, moglo doći do trenutka u kojem ćemo početi slušati vijesti o vrtoglavom skoku cijene tog plemenitog metala kao berzanske robe. Rast tražnje pri sve manjoj, ograničenoj ponudi stvara potencijal za veliki tržišni preokret kada je interesovanje ulagača u pitanju.
Za neke će trgovanje srebrom u ovoj godini biti možda i najinteresantniji potez do sada, iako ovaj plemeniti metal obično manje privlačan u odnosu na sve drugo čime se može trgovati, upravo zbog naglih promjena cijene, mnogo većih nego što je to slučaj sa zlatom. Onim drugima makar vijest da cijena srebra raste brže i ka višem nivou nego do sada ne bi trebalo da bude iznenađenje.
* * * * *
Članak je dio serijala Post-pandemic Economic Recovery 2021
