Danas bi u Njujorku trebalo da se održi pripremno sudsko ročište u procesu protiv bivših direktora Mađar Telekoma Tamašu Marvaiju, Eleku Štraubu i Andrašu Balogu. Njih trojica se sumnjiče da su visokim crnogorskim Vladinim zvaničnicima platili 7,35 miliona eura mita - tokom privatizacije Crnogorskog Telekoma 2005.godine.
Što se tiče dijela crnogorske opozicije, ali i dijela crnogorskih medija, suđenja u SAD i ne mora biti: ovdje je već i prije dokaznog postupka presuđeno.
Bez obzira na to kakav će biti epilog priče o aferi Telekom, Portal Analitika objavljuje šta bi zaista moglo biti sporno u cijeloj priči. Podaci koje prezentuje Portal Analitika pokazuju da bi u cijelom slučaju mogle biti problematične - državne kontribucije u iznosu od 30 centi po akciji, koje je Vlada, nakon okončanog tenderskog postupka marta 2005.godine, isplatila svim manjinskim dioničarima koji su pristali da prodaju akcije Mađarima.
Kako je sve počelo: Vlada Crne Gore je 15.marta 2005.godine nakon sprovedenog tenderskog postupka odlučila da 51,12 odsto akcija proda prvorangiranog ponuđaču Mađar Telekomu (MATAV).
Odluka Vlade i izbor mađarskog partnera je bio očekivani epilog jer je Mađar Telekom za nešto više od polovine državnog paketa akcija ponudio 114 miliona eura (4,7 eura po akciji), čak 21 milion eura više od drugorangiranog na tenderu, Telekoma Slovenije. Trećerangirani Telekom Srbije je ponudio 88, 9 miliona eura, a Austrija Mobilkom tek 87 miliona eura, što ga je svrstalo na četvrto mjesto.
Budući da se po pravilima tendera najviše cijenila ponuđena cijena za akcije, Vlada je zaključila ugovor sa prvorangiranim ponuđačem i predala akcije MATAV-u. Na odluku Vlade o prodaju državnih akcija, nije se žalila nijedna od kompanija koje su učestvovale u tenderskom postupku.
Sporna ponuda manjinskim akcionarima Telekoma: Ono što će uslijediti nakon zaključenja kupoprodajnog ugovora baca sjenku na regularnost privatizacije, budući da su tim postupkom najviše oštećeni - manjinski akcionari.
Naime, Vlada je sa MATAV-om dogovorila da odmah nakon potpisivanja kupoprodajnog ugovora, mađarska kompanija objavi javnu ponudu za otkup preostalih akcija od manjinskih akcionara i to po cijeni od svega 2,2 eura (!) Reklo bi se odličan posao za mađarsku kompaniju.
Što je značajnije: to je značajno niže od 4,7 eura, koliko su Mađari platili za državne akcije! Takvom ponudom manjinski akcionari su bili zakinuti, budući da je država dobila dvostruko bolju ponudu
E sad, ključno je pitanje: zbog čega se MATAV svojevremeno odlučio da uvećaju svoje vlasništvo? Odgovor treba tražiti u načinu odlučivanja novog vlasnika. Naime, Mađari su tada prvenstveno željeli da uvećaju svoje vlasništvo na 66 odsto i dosegnu dvotrećinsko vlasništvo kako bi na taj način omogućili da sami mogu izglasati svaku odluku na Skupštini dioničara. Drugim riječima: dokupujući dionice MATAV je obezbijedio suvereno gazdovanje nad crnogorskim Telekomom.
Problem je, međutim, zašto nijesu Mađari onda odriješili kesu i zbog čega je morala da interveniše Vlada Crne Gore?
Vladine kontribucije otvorile sumnje: Krajem marta 2005.godine, kao grom iz vedra neba, odjeknula je vijest da je Vlada ponudila manjinskim akcionarima 30 centi kontribucije, ukoliko prodaju akcije - Mađar Telekomu.
Narodnim jezikom kazano: Vlada je iz budžeta izdvojila oko sedam miliona eura kako bi doplatila manjinskim dioničarima koji odluče da prodaju svoje akcije Mađarima. Iz Vlade su, tada odluku pravdali činjenicom da će isplatom kontribucije - zajedno sa mađarskim novcem -ući više od 50 miliona eura na tržištu kapitala. Iako su bili oštećeni, manjinski akcionari su masovno prodavali svoje dionice MATAV-u.
Na kraju, Vlada nije potrošila svih sedam miliona eura kontribucije, ali su Mađari ubrzo stekli 76,5 odsto ukupnog akcijskog kapitala. To je MATAV-u obezbijedilo kompletnu kontrolu nad telekomunikacionom kompanijom i njegovom infrastrukturom.Zanimljivo: niko od manjinskih akcionara se nije bunio na odluku Vlade, niti je podnio zvaničnu tužbu – iako su bili zakinuti - bez obzira što su od Vlade dobili dodatnih 30 centi po akciji. Tako je ostalo nerazriješeno bez odgovora pitanja - zašto je Vlada platila kontribuciju manjinskim dioničarima i zbog čega niko od manjinskih akcionara nije tužio Mađare zbog niže ponude?
Godinama kasnije, prodaju državnog paketa niko ne osporava. Sporna je isplata kontribucije i otkup manjinskih dionica koji je Mađarima obezbjedio potpunu kontrolu nad telekomunikacionim preduzećem. To je bio uvod u početak afere Telekom.
Nagodba sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti: Krajem prošle godine Dojče Telekom i njegova mađarska podružnica Mađar Telekom pristali da plate oko 95 miliona dolara nagodbe kako se ne bi vodio proces protiv kompanije po optužbi da su bivši rukovodioci te dvije kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji. Mađar Telekom je, kako se navodi u nagodbi, podmitio najmanje dvojicu Vladinih zvaničnika uključenih u prodaju Telekoma Crne Gore.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti je istovremeno podnijela je tužbu protiv trojice mađarskih direktora krajem decembra prošle godine, a danas, prema prvim najavama treba da se donese odluka da li će uopšte biti suđenja.
U međuvremenu, cijeli slučaj u Crnoj Gori, poprimio je političke razmjere, naravno, zbog predstojećih izbora. Dnevni listovi „Vijesti“ i „Dan“ sredinom avgusta opširno pisali o slučaju Telekom iznoseći detalje u uplatama preko Euromarket banke kao i konkretnim ljudima za koje se sumnja da su upleteni u korupcionašku aferu. Dnevnik „Dan“ je objavio da je milionsku sumu novca sa računa Euromarket banke podigao slovenački biznismen Tomaž Kralj.Te podatke su, sasvim je izvjesno, prikupili crnogorski istražni organi, Tužilaštvo i Uprava za sprječavanje pranja novca. Trag o tome pružaju izjave zvaničnika. Naime, još početkom avgusta direktor Uprave za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović najavio je veliki obrt u slučaju Telekom ističući da podaci do kojih su došli državni organi pokazuju „nova lica i nove okolnosti u slučaju Telekom“. Izvjesno je, dakle, da su nešto krupno - u tajnosti – odradili i crnogorski istražni organi.
Što se sve iza brda valja, možda će se uskoro saznati. Cjelokupna crnogorska javnost sa pažnjom očekuje današnje pripremno ročište trojici bivših mađarskih direktora, a svaka odluka iz ovog procesa će pokazati u kom će se smjeru odmotavati klupko afere Telekom.
Predrag ZEČEVIĆ
