Država Crna Gora je najvjerovatnije mogla da spriječi posljedice velikih poplava da je na vrijeme realizovan „ Projekat regulacija režima voda Skadarskog jezera i korita rijeke Bojane“. Projekat su svojevremeno izradili Vodoprivredno preduzeće „Zeta“ i Vodoprivreda BiH u periodu od 1981.do1985. godine, uz podršku albanskih stručnjaka.
Autori izvoda tog projekta - kojeg ekskluzivno predstavlja Portal Analitika - bili su najveća imena jugoslovenske hidrologoje: pokojni profesor dr Dušan B. Dragović sa podgoričkog Građevinskog fakulteta i profesor dr Zoran Barbalić sa Građevinskog fakulteta Sarajevo te dugogogodišnji Glavni vodoprivredni inspektor Crne Gore inžinjer Nikola Spahić.
Rijeka Bojana-omča oko vrata: U razgovoru za Portal Analitiku Nikola Spahić otkriva da je rijeka Bojana velika prijetnja i Crnoj Gori i Albaniji.
- Da je projekat realizovan, šteta od poplava bila bi – minimalna! I jednoj i drugoj državi je trenutno, rijeka Bojana – omča oko grla, jer je njeno korito ima mali kapacitet koji prosto ne može da prihvati vode Drima i Skadarskog jezera. Voda iz Drima se vraća nazad i puni Skadarsko jezero pa neminovno dolazi do katastrofalnih poplava. Cilj projekta je povećanje gabarita Bojane, kako bi viškove voda iz Drima i Skadarskog jezera ta rijeka bez problema odvela u Jadransko more, objašnjava osnove projekta Spahić.Dvije i po decenije od predstavljanja projekta Nikola Spahić je ubijeđen da upravo taj dokument predstavlja dobru osnovu za dalji rad zajedničke vodoprivredne komisije dvije države.
- Ako je ranije bilo političkih prepreka za realizaciju ovog projekta, sada ih nema: odnosi sa Albanijom su sada odlični, a dvije države sada su veoma zainteresovane za realizaciju ovog projekta, naglašava za naš medij ovaj vrsni crnogorski stručnjak.
Osnove projekta: U prvoj fazi projekta planirano je regulisanje korita Bojane sa povećanjem proticajnog kapaciteta te rijeke, čišćenje korita oko postojećih mostova kako bi se spriječilo usporavanje oticanja voda i pošumljavanje obala i bentova. Riječ je o kapitalnom projektu: vrijednost radova, prema procjenama, rpremašuje iznos od dvije stotine miliona eura!
- Sniženje vodostaja Skadarskog jezera najbolje se ostvaruje povećanjem kapaciteta Bojane - neposrednim produbljivanjem i proširenjem njenog korita. U projektu je ocijenjeno da da je najbolje rješenje varijanta sa gradnjom praga i pokretnog ustava sa brodskom prevodnicom na Skadarskom jezeru. Ljetnji nivo jezera iznosio bi 4,5 metra a zimski nivo bi bio za dva metra veći. Poređenja radi, aktuelni režimi jezera su duplo veći, objašnjava Spahić.
Dugogodišnji Glavni vodoprivredni inspektor Spahić ističe da su crnogorska i albanske Akademije za nauku i umjetnost već finansirale i uradile batimetrijska snimanja korita Bojane i Skadarskog jezera. „To je veoma dobra osnova za dalja projektovanja i studije“, ističe nekadašnji Glavni vodoprivredni inspektor.
Bojana kao međunarodni plovni put: Osim preventive u sprječavanju poplava Spahić , napominje i razvojne elemente ovog velikog projekta.
- Realizacijom projekta, rijeka Bojana bi dobila status međunarodnog plovnog puta. Podsjetiću da je za vrijeme Kralja Nikole rijeka Bojana je imala status plovnog puta. Dakle, ako bi rijeka bila opet plovni put, Skadarsko jezero bi – makar onaj dio prema Rumiji - moglo postati zimovnik i za mega-jahte. Uz to, Crna Gora bi dobila oko 16.000 hektara nove plodne zemlje, a iz Bojane bi se izvadila velika količina kvalitetnog građevinskog pijeska. Ne samo to. U perspektivi, rijeka Drim - koja se od prije vijek i po uliva u Bojanu - donijela je velike hidrotehničke probleme Crnoj Gori. Međutim, realizacijom projekta te vode bi mogle predstavljati dragocjeni crnogorski resurs. Već se sada izražava interes za za izvoz vode iz korita rijeke Bojane za Italiju i Afriku, otkriva Spahić u razgovoru za Portal Analitika.
Karakteristike jezera: Da je riječ o ogromnoj količini viška vode svjedoče podaci iz projekta.
- Skadarsko jezero je najveći rezervoar pijaće vode na Balkanu. Njegova površina prosječno varira od 354 kilometra kvadratnih do 506 kvadratnih kilometara. Zapremina vode u Skadarskom jezeru varira od 1,76 kilometara kubnih do 4, 06 kilometara kubnih pri najvišem vodostaju. To znači da je korisna zapremina za regulisanje protoka-izravnanje prirodnog hidrološkog režima iznosi 2, 3 milijarde kubnih metara vode, konstatuju autori projekta.
Spahić nerma dileme da navedeni projekat poštuje najstrožije ekološke standarde, budući da bi zahvati bili rađeni u zoni Nacionalnog parka.
- Regulisanje voda mora da se radi obazrivo, u cilju očuvanja svih specifičnosti flore i faune, da bi se minimizarali negativni, a maksimizirali pozitivni efekti. Znači, kod izbora rješenja treba dosljedno primijeniti strategiju održivog razvoja, odnosno poštovati najstrožije ekološke standarde - navodi Spahić.
Zakašnjela reakcija Crne Gore i Albanije: Nakon svega, jasno je da je prilično zakašnjela reakcija državnih organa Crne Gore i Albanije koji su prije dva dana dogovorili da u što kraćem roku formiraju i institucionalizuju crnogorsko-albansku komisiju za vodoprivredu.
Taj novi organ - prema najavama iz Uprave za vode -, treba da donese akcioni plan za sprječavanje poplava u slivu rijeke Bojane. Dvije države bi zajednički konkurisale kod Svjetske banke, IPA fondova i opstalih međunarodnih finansijskih institucija, kako bi obezbijedile novac za ovaj veliki projekat.Ne želeći da krivi državne organe za zakašnjelu reakciju, Nikola Spahić ipak ističe da je zadovoljan što je realizacija ovog zaboravljenog projekta - konačno pokrenuta sa mrtve tačke.
- Niko nije mogao predvidjeti ovolike razmjere poplava, odnosno, elementarnih nepogoda. U korištenju evropskih fondova, euroatlanstkim integracijama i međudržavnoj saradnji vidim šansu za realizaciju od ovog projekta. Temelj je postavljen, a to je samostalna Crna Gora. Pouzdano znam da je Vlada zainteresovana za realizaciju ovog projekta. Šteta od poplava će uvijek biti, ali će one realizacijom ovog projekta biti zanemarljive, zaključio je Spahić razgovor za Portal Analitika.
Predrag ZEČEVIĆ
