Crnogorski proizvođači vode moraju formirati konzorcijum, povećati ulaganja u marketing i poboljšati kvalitet poslovanja kako bi povećali šanse za nastup na domaćem i na inostranom tržištu gdje često dominira nelojalna konkurencija velikih proizvođača, ocijenili su u razgovoru za Portal Analitika predstavnici proizvođača voda, Savjeta za vode, turističkog sektora i Privredne komore.
Iako Crna Gora ima sedam fabrika vode koje proizvode oko šest miliona litara vode godišnje, iz naše države odlaze milioni eura na uvoz flaširane vode. Tako je prošle godine, prema zvaničnim podacima, Crna Gora uvezla blizu 40 miliona litara flaširane vode i za to platila osam miliona eura.
Istovremeno, u istom periodu Crna Gora je izvezla svega 600.000 litara vode, koja je prema mnogim ocjenama jedna od najkvalitetnijih u svijetu.
Crnogorski vlasnici fabrika za flaširanje vode i dalje su nezadovoljni položajem koji imaju na domaćem tržištu u kojem voljom turističkog sektora i velikih multinacionalnijih kompanija poput Koka Kole - dominiraju vode iz uvoza.
Spas u konzorcijumu: U državnom Savjetu za vode predlažu da proizvođači što prije udruže svoje kapacitete za zajednički nastup na tržištu.
- Trenutna proizvodnja i kapaciteti crnogorskih proizvođača dovoljni su da podmire potrebe domaćeg tržišta. Da bi izašli na inostrano tržište, neophodno je da crnogorski proizvođači pojačaju svoje proizvodne kapacitete, tvrdi prof. dr Mihailo Burić predsjednik državnog Savjeta za vode, uz napomenu da domaći proizvođači ne koriste u potpunosti svoje potencijale.
- Koncesije su date na nekoliko stotina miliona litara, ali se ta predviđena proizvodnja ne ostvaruje. No, da se ostvaruje u predviđenim kapacitetima -ne bi mogla da ima plasman u samoj Crnoj Gori, na ovo nešto malo skromnog tržišta. Aquamont, Gorska, imaju koncesije na 150 miliona litara godišnje, a proizvode oko pet do šest miliona litara i ne mogu da plasiraju veću količinu vode. Morali bi da se potrude da izađu na inostrano tržište sa svojim punim kapacitetom na koji imaju koncesiju, ali bi to bilo mnogo lakše bilo ako bi se prijavili u obliku konzorcijuma proizvođača- predlaže Burić
Proizvođači nezadovoljni položajem na domaćem tržištu: S druge strane, vlasnici fabrika voda kao glavni problem vide što im hotelski i maloprodajni sektor ne daju odgovarajući tretman.
Srđa Banjević, vlasnik vode Aqua Bianka, smatra da bi crnogorska voda trebalo da bude mnogo više zastupljena u domaćim prodajnim objektima, marketima, hotelima..ne samo zato što je riječ o crnogorskim, već o kvalitetnim a cijenama pristupačnim proizvodima:
- Trebalo bi da se utiče kod trgovaca da se naši domaći proizvodi malo više izlažu, i bolje prodaju u trgovinama. Kad malo bolje pogledate, sve otprilike ostaje u Crnoj Gori, i što se tiče zapošljavanja i zarada, PDV-a, kaže Banjević za Portal Analitika
Vladan Drašković, izvršni direktor fabrike Lipovo, koja proizvodi vodu Aqua Monta, tvrdi da je potpisivanje CEFTA sporazuma 2006.godine značajno ograničilo metode i alate koje država koristi da bi zaštititila domaće proizvođače.
- Mi smo generalno uslove kao na domaćem tako i inostranom tržištu prihvatili onakvim kakvi jesu. U okviru njih pokušavamo da uradimo što možemo. Da li su oni do kraja korektni ili nijesu - to je već neka druga priča, ali se na ono što ne možemo da mijenjamo ne žalimo, kaže Drašković, za Portal Analitika.
Protekcionizam ne bi donio ništa dobro: U poslovnim udruženjima smatraju da proizvođači voda moraju raditi na poboljšanju kvaliteta poslovanja i marketinga a da protekcionizam ne bi donio ništa dobro.
- Crnogorske firme za flaširanje prirodne vode moraju postići kvalitet ukupnog poslovanja što će imati za rezultat - njihovu sposobnost da na tržištu bolje od konkurenata zadovoljavaju narastajuće potrebe sve probirljivijih kupaca, kaže za Portal Analitika potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, uz napomenu da državni protekconizam domaćih proizvođača kroz nametanje administrativnih barijera inostranom tržištu narušava pojam slobodne tržišne konkurencije.
- Najčešće je riječ o nesposobnosti da se ostavi zadovoljavajuće tržišno učešće, pa se raznim tezama o zaštiti domaćih proizvođača nastoji faktičko ostvarivanje njihovog monopolskog ili jako povlašćenog položaja na domaćem tržištu tako što će se inostranim nametati razne administrativne barijere, tvrdi Filipović i dodaje da je danas “to apsolutno nemoguće, ne samo zbog neopozive orijentacije naše države ka evroatlantskim orijentacijama, već i zbog činjenice da bi takva politika bila direktno na štetu potrošača”.
Monopol velikih svjetskih proizvođača: Profesor Mihailo Burić, otkriva još jednu barijeru sa kojima se suoačavaju domaći proizvođači vode.
- Velike kompanije kao što je Koka Kola još uvijek drže monopol na tržištu te zbog toga i dalje predstavljaju veliku barijeru našim proizvođačima. Uvoz Koka-Kole uslovljen je uvozom ogromne količine Akva vive, Rose ili Vode-vode. Tako veliki proizvođači uslovljavaju distributere da kupe određenu količinu vode ukoliko žele prodati koka kolu koja je veoma tražena. To je jedan veliki skriveni problem, navodi Burić. i predlaže rješenje:
- Neophodno je obezbijediti ravnopravnost naših i inostranih proizvođača flaširane vode po principu reciprociteta, smatra Burić.
Miro Perović vlasnik crnogorske vode “Suza” tvrdi da je u proteklom periodu zamrznuta distribucija te vode za inostrana tržišta, upravo „zbog barijera u poslovanju koje su vezane za izvoz”.
- Za sada smo zamrznuli izvoz našeg proizvoda upravo iz razloga što nam je roba čekala po 25 dana na šleperu dok se urade razne analize i slično. Bili smo onemogućeni da odradimo plasman koji je isplativ za kompaniju. Tako će biti u naredne dvije godine dok se u međuvremenu ne promijeni situacija između država, tvrdi Perović, napomenuvši da Koka Kola nije nelojalna konkurencija. „Oni, prosto, koriste snagu kompanije, ne rade ništa što je nelegalno ili zabranjeno”, smatra Perović.
Šta kažu turistički poslenici: U budvanskom Hotelu Splendid tvrde da, ukoliko gosti nemaju posebnih zahtjeva, u tom ugostiteljskom kompleksu uglavnom služe vode crnogorskih proizvođača.
- Ako gost ne insistira posebno na određenoj vodi, mi uvjek služimo i nudimo vodu domaćih proizvođačača, kaže Jelena Pavićević portprolka Splendida. Od uvoznih voda zastupljene su
U hotelskoj grupaciji
Koliko još do brendiranja? Vlasnici fabrika za flaširanje vode smatraju da je pozitivna aktivnost državnih organa za ustanovljavnje kolektivnog žiga „ Dobro iz Crne Gore“ koji će ponijeti odabrani crnogorski proizvođači-što je uvod u brendiranje proizvoda.
- U posljednje vrijeme ima nekih pomaka na bolje. Ministarstva poljoprivrede i turizma su se malo aktivirali po tom pitanju, kroz održane sastanke i promovisanje turističke privrede“- kaže Srđa Banjević.
U Privrednoj komori tvrde da kroz projekat dodjele kolektivnog žiga „Dobro iz Crne Gore”, nastoje da pomognu i podstaknu crnogoska preduzeća- prvenstveno proizvođače, da na domaćem i inostranom tržištu potpunije koriste svoje „nesporne” potencijale.
Iako je još dug put do brendiranja crnogorskih proizvoda samim tim i vode, to je vjerovatno jedan od pozivnih primjera da se crnogorskim proizvođačima ipak, ne piše sve tako crno.
- Kao ekspert za pijaću vodu, tvrdim da su naše vode kvalitetnije od zvanično najbolje svjetske vode Evijan. Tu činjenicu samo treba na pravi način iskoristiti – zaključio je profesor Mihailo Burić razgovor za Portal Analitika.
Ana Uglik
