Španija bi mogla postati neočekivana prepreka na putu Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, zbog unutrašnje političke agende zvaničnog Madrida, piše Radio Slobodna Evropa.
Naime, pitanje priznavanja katalonskog, baskijskog i galicijskog jezika kao zvaničnih jezika EU Španija sada direktno povezuje s predstojećim proširenjem Evropske unije.
Španska vlada insistira na tome da se status ta tri jezika riješi prije nego što EU, prijemom novih članica, dobije dodatne zvanične jezike. Među kandidatima je Crna Gora trenutno najbliža članstvu.
Iako Madrid formalno nije potvrdio da bi mogao blokirati proširenje, poruke španskih zvaničnika ostavljaju otvorenim pitanje da li bi ova tema mogla postati uslov za napredovanje procesa proširenja.
„Vrijeme je da se, 40 godina nakon što je Španija pristupila Evropskoj uniji, okonča diskriminacija kojoj je izloženo 20 miliona Španaca, odnosno 20 miliona Evropljana koji žive na teritorijama sa više od jednog zvaničnog jezika, u odnosu na druge Evropljane koji takođe imaju više od jednog zvaničnog jezika“, izjavio je u Briselu španski državni sekretar za evropske poslove Fernando Sampedro.
Španski ministar vanjskih poslova Hoze Manuel Albares još je 2023. godine Savjetu EU formalno podnio prijedlog da katalonski, baskijski i galicijski budu priznati kao zvanični jezici Evropske unije.
Madrid sada insistira da se pitanje ta tri jezika riješi prije narednog talasa proširenja, odnosno prije nego što se broj zvaničnih jezika EU dodatno poveća prijemom novih članica.
Španija naglašava da podržava proširenje i napredak država kandidata, ali traži da njen zahtjev bude riješen prije nego što nove članice uvedu dodatne jezike u institucionalni sistem Unije.
„Tokom posljednje tri godine bavili smo se svim pitanjima, svim nedoumicama koje su se u vezi s tim pojavile, objasnili smo prijedlog i mislim da je sasvim jasno da apsolutno ne postoji razlog da se donošenje ove odluke i dalje odlaže“, naveo je Sampedro.
„Jednostavno, uvjereni smo da će katalonski, galicijski i baskijski biti zvanični jezici Evropske unije i nadamo se da će se to dogoditi uskoro“, dodao je on.
Španski zahtjev bio je jedna od tema današnjeg sastanka ministara EU nadležnih za evropska pitanja.
Prema diplomatskim izvorima sa ministarskog sastanka, španski ministar iznio je svoj stav, iako tokom izlaganja, kako navode izvori RSE, „nije uspostavio eksplicitnu vezu“ između prijema novih članica i odluke o jezicima.
Španija je zatražila da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu prvi put nakon više od godinu. Međutim, današnja rasprava nije bila zamišljena kao glasanje i nije se očekivala konačna odluka o zahtjevu.
To je potvrdio i domaćin sastanka, irski ministar nadležan za evropska pitanja Tomas Birn, čija zemlja predsjedava Savjetom EU.
„Imaćemo kratku raspravu koju će danas pokrenuti naš španski kolega u vezi s pitanjem jezika. Ne očekujem da ćemo danas postići bilo kakav ishod po tom pitanju. Saslušaćemo šta će reći naš španski kolega i razmotriti to. Savjet je ranije dao pravno mišljenje u vezi s ovim pitanjem. Pretpostavljam da ću, kao predstavnik predsjedavajuće zemlje, morati da ga prihvatim“, izjavio je Birn.
Pravno mišljenje Pravne službe Savjeta EU o španskom prijedlogu iz 2023. godine zatraženo je nakon rasprave na sastanku Savjeta EU za opšte poslove, koji je održan neposredno nakon podnošenja prijedloga. Savjet, međutim, tada nije javno objavio detaljno pisano pravno mišljenje.
Na neformalnom ministarskom sastanku početkom septembra Španija je ponovo pokrenula i intenzivirala pitanje jezika.
Državni sekretar za evropske poslove Fernando Sampedro u podnesku predsjedavajućoj zemlji EU izričito je povezao pitanje jezika s predstojećim proširenjem, navodeći da će EU uskoro imati više zvaničnih jezika i da se Španija nada da će pitanje katalonskog, galicijskog i baskijskog biti riješeno prije toga.
Riječ je o značajnom pomaku nakon višemjesečnog zastoja u razmatranju španskog prijedloga. Posljednji put o njemu se na ministarskom nivou razgovaralo u julu 2025. godine, kada je zahtjev naišao na rezerve više država članica, među kojima je bila i Njemačka.
