Iz Evropskog saveza su poručili da oni žele veće plate i penzije i bolji životni standard svakog građanina Crne Gore, ali da se veći standard ne stvara obećanjima i odlukama Vlade, već snažnijom ekonomijom koja može trajno da ga finansira. Zato, kako kažu, danas nije dovoljno reći koliko će plate biti veće, vež moramo znati šta će takva odluka značiti za cijene, radna mjesta, privredu, penzionere, opštine i javne finansije.
Kako kažu, veća plata nije veći standard ako je pojedu cijene. Dodaju da nije uspjeh ni ako radnik ovog mjeseca dobije veću platu, a već narednog ostane bez posla. Niti je odgovorna politika povećati primanja danas, a račun ostaviti građanima da ga sjutra plate kroz nove poreze, slabije javne usluge ili veće dugove.
"Crna Gora preko noći nije počela više da proizvodi, izvozi i zarađuje. Država može propisati veću platu, ali ne može pekari povećati broj mušterija, poljoprivredniku prinos, prodavnici promet, hotelu broj gostiju ili malom preduzetniku prihod iz kojeg treba da isplati zaposlene. Zato Vlada mora da kaže šta će se dogoditi sa hiljadama mikro, malih i srednjih preduzeća kada im porastu troškovi, a prihodi to ne isprate. Neko će povećati cijene, neko odustati od ulaganja i novih zapošljavanja, neko smanjivati broj radnika, a dio preduzeća može doći u situaciju da više ne može da posluje i da mora da zatvori firmu. Taj rizik je posebno ozbiljan na sjeveru Crne Gore, gdje su tržište i ekonomska aktivnost slabiji i gdje je mnogo teže povećane troškove nadoknaditi većim prometom. Zato radniku nije dovoljno reći da će od januara imati veću platu. Važno je i da li će nekoliko mjeseci kasnije imati posao na kojem tu platu može da zaradi", kazali su iz ES.
Oni govore da je jednako ozbiljno pitanje penzija. Doprinose za PIO možete ukinuti jednim glasanjem, dodaju, ali penzije morate isplaćivati svakog mjeseca. Ako se ukida stabilan izvor prihoda, Vlada mora jasno reći iz čega će se ta obaveza dugoročno finansirati.
"Ne smiju se zaboraviti ni opštine. Njima se ovim modelom smanjuje dio prihoda, dok će istovremeno njihove obaveze rasti. Taj novac će negdje morati da nedostaje. Građani imaju pravo da znaju da li će zbog toga biti manje novca za lokalne puteve, vodovod, rasvjetu, komunalne usluge i investicije. Posebno je pitanje šta će ovakav model uraditi cijelom sistemu zarada. Kada se značajno povećaju minimalne zarade, otvara se pitanje plata svih onih koji su danas neposredno iznad novih minimuma. To stvara novi pritisak na troškove i privatnog i javnog sektora, o kojem se gotovo uopšte ne govori", kazali su iz Evropskog saveza.
A, kako ističu, najveći problem Euro modela je jednostavan. Pojašnjavaju da au obaveze koje država danas preuzima trajne, dok dio novca kojim planira da ih finansira tek treba da se ostvari.
"Vlada računa na veću potrošnju, više zaposlenih, manje sive ekonomije, bolju naplatu poreza i snažniji privredni rast. A koliko su te procjene zaista pouzdane dovoljno govori način na koji se o svemu ovome odlučivalo. Vlada je paket zakona već utvrdila na elektronskoj sjednici glasanjem na WhatsApp aplikaciji, a ministar finansija nekoliko dana kasnije javno kaže da mu treba još vremena da te zakone analizira. Dakle, Vlada je prvo utvrdila zakone koji treba ozbiljno da promijene sistem javnih finansija, a ministar finansija ih nakon toga još analizira. Ako je tako pripreman jedan od najvećih zahvata u javne finansije posljednjih godina, onda građani imaju puno pravo da pitaju koliko mogu vjerovati računici na kojoj cijeli model počiva", navode iz ES.
A, kako dodaju, ako ta računica ne izdrži, računi neće nestati. Plate i penzije će, navode, morati da se isplate, škole i bolnice da funkcionišu, opštine da pružaju usluge, a dugovi da se vraćaju. Nedostajući novac moraće da se pronađe kroz nove prihode, dodatno zaduživanje ili smanjenje drugih rashoda. I tada cijenu neće platiti oni koji su danas dali obećanja. Platiće je građani, privreda, opštine i javne finansije.
"Zato ovo više nije pitanje jedne partije niti odnosa vlasti i opozicije. Ovo se tiče svakog zaposlenog, poslodavca, penzionera, poljoprivrednika, lokalne samouprave i svake porodice u Crnoj Gori. Pozivamo zato ekonomiste i univerzitetske profesore, Privrednu komoru, udruženja poslodavaca i preduzetnika, sindikate, strukovna udruženja, predstavnike poljoprivrednika, Zajednicu opština i sve druge kojih se ove odluke tiču da se oglase i javno kažu šta o njima misle. Vrijeme za to je sada, dok se o zakonima još odlučuje. Ne onda kada posljedice počnu da se osjećaju i kada neke odluke više neće biti lako ispraviti", navode.
Oni naglašavaju da Crnoj Gori trebaju veće plate i penzije. Ali joj trebaju i radna mjesta na kojima će se te plate zarađivati, preduzeća koja mogu da ih isplate, opštine koje mogu normalno da funkcionišu i država koja može sve to trajno da finansira.
"Jer nije najvažnije koliko će eura pisati na platnoj listi u januaru. Važno je koliko ćemo za taj novac moći da kupimo, hoćemo li i nekoliko mjeseci kasnije imati posao na kojem ga zarađujemo, da li će penzioneri ponovo biti na gubitku ubog većih cijena, i ko će na kraju platiti račun ako Vladina računica ne bude tačna", zaključili su iz Evropskog saveza.
