To je saopšteno iz nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima.
"Iako je prethodno, Skupština Crne Gore 2021. godine, u Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, prepoznala značaj i potrebu da se 11. jul ustanovi kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, a Crna Gora 2024. godine podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kojom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, naša država do danas taj memorijalni dan nije zvanično utvrdila", navode oni.
Tim povodom obratili su se premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, te ministrima Ervinu Ibrahimoviću i Fatmiru Đeki.
"Do danas smo dobile jedino odgovor Ministarstva vanjskih poslova i nezvaničnu informaciju iz Kabineta potpredsjednika Skupštine Mirsada Nurkovića. Ministarstvo vanjskih poslovanas je obavijestilo da će, u saradnji sa Kancelarijom rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, u petak, 3. jula, organizovati panel diskusiju o genocidu u Srebrenici, odgovornosti za njegovu prevenciju i značaju očuvanja sjećanja kao preduslova za sigurniju budućnost i suživot. Iz Kabineta Nurkovića nezvanično smo obaviještene da se priprema izložba o Srebrenici, koja bi trebalo da bude postavljena u holu Skupštine", stoji u saopštenju.
Ipak, odgovora o uspostavljanju Dana sjećanja nije bilo.
"Uspostavljanje dana sjećanja nije presedan u praksi Skupštine Crne Gore, ali se, na žalost, time politički kalkuliše. To potvrđuje i Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen iz 2024. godine, kojom je utvrđeno je da „22. april bude zvanično priznaje kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, koji će se obilježavati svake godine“. Stoga,ne postoji nijedan opravdani razlog da se i 11. jul ne ustanovi kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, pogotovo jer je sama Skupština sebi to zadala prije pet godina", dodaju oni.
Otud su uputili poziv Vladi i Skupštini da bez daljeg odlaganja proglase 11. jul Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i obezbijede njegovo redovno institucionalno obilježavanje, u skladu sa međunarodnim i domaćim obavezama Crne Gore.
"Time bi država pokazala dosljednost sopstvenim odlukama, potvrdila privrženost univerzalnim vrijednostima ljudskih prava i poslala jasnu poruku da njegovanje kulture sjećanja i poštovanje žrtava nijesu pitanje političke volje, već civilizacijske odgovornosti koja obavezuje na jasan otklon od negiranja i relativizacije genocida", zaključuje se.
