Ratifikujući Konvenciju o zabrani svih oblika diskriminacije žena, koju je, inače, bivša SFRJ ratifikovala čak prije 40 godina, država Crna Gora se obavezala da unese princip ravnopravnosti muškaraca i žena i da zakonskim ili drugim odgovarajućim mjerama obezbijedi praktičnu primjenu tog principa, da obezbijede efikasnu zaštitu žena od svakog postupka kojim se vrši diskriminacija, da se uzdrži od svakog postupka ili prakse diskriminacije žena i da obezbijedi da javni organi i institucije postupaju u skladu s ovom obavezom - kazala je Pobjedi redovna profesorica Pravnog fakulteta Aneta Spaić.
Žene su poražene
- Čini se da je u Crnoj Gori, poslije 40 godina nakon ratifikacije ove temeljne konvencije žena sistemski, brutalno i bez zazora poražena - kazala je Spaić.
Deset sutkinja su prema odluci Sudskog savjeta penzionisane, mimo svoje volje jer je to tijelo tumačilo da odredbu Zakona o PIO, koja propisuje da žene stiču starosni uslov za starosnu penziju sa 64 godine života, a muškarci sa 66 godina, kao obaveznu, objašnjavajući to ustavnom odredbom koja propisuje da sudijska funkcija prestaje sticanjem prava na starosnu penziju.
Sutkinje tu odluku smatraju za brutalnu diskriminaciju žena po osnovu pola, a to bi značilo da žena ostvaruje uslove za penziju sa 64 godine isključivo ako to želi – napisale su one ambasadorki Delegacije EU u Crnoj Gori Kristini Oani Popa.
- Ovakvim tumačenjem zanemarili smo i ustavne principe – zabranu diskriminacije i to po dva osnova: zabrana diskriminacija pola i zabrana diskriminacija profesije. I dok je o zabrani diskriminacije po osnovu pola značajan broj uvaženih kolega, kao i Tužilački savjet dao analizu i pregled nacionalnih propisa i relevantne sudske prakse važno je podsjetiti da diskriminacija žene nije jedina forma diskriminacije koja se ovdje dogodila. Pitanje diskriminacije cijele jedne profesije ne samo da nije manje važno, nego je ono u nekoliko navrata bilo predmetom Suda pravde Evropske unije – kazala je Pobjedi profesorica Spaić.
Sanja Grbović, doktorandkinja iz oblasti rodne ravnopravnosti i saradnica na Pravnom fakultetu, smatra da je Sudski savjet morao da garantuje pravnu zaštitu od diskriminacije.
- Ne treba se pozivati na veću efikasnost sudova niti na efikasniju borbu protiv korupcije kako bi se opravdala pomenuta odluka Sudskog savjeta, jer ista nije i ne može biti u skladu sa evropskim standardima – izričita je Grbović.
Profesorica Spaić je naglasila da donosioci pravnih odluka ne zaziru od uspostavljanja ili primjene normi za koje su unaprijed svjesni da su nezakonite ili diskriminatorske „ponašajući se prije svega kao politički predatori“.
- Spornim tumačenjima zakonskih normi kojima se, pod plaštom jezičkog tumačenja, prenebregava duh pravne norme, evropske i međunarodne norme i standardi, i obaveze koje proizilaze iz evropsko-integrativne agende, dovodi se do renuncijacije prava, njegovog izvitoperenja i ugrožavanja čitavih kategorija ljudi i njihovih profesija – ističe Spaić.
Suprotno od EU
Ona je istakla da se Crna Gora, u svjetlu opšteg smanjenja godina starosti za penziju, kreće suprotno evropskim trendovima u ovoj oblasti, pa se na ovu drugu formu diskriminacije - diskriminacije profesije gotovo i ne obraća pažnja.
U državama članicama Evropske unije starosna granica za odlazak u penziju sudija je veća od opšte starosne granice za penziju, ističe profesorica Spaić. Ona je iznijela uporedne podatke u tim zemljama.
- Naime, za odlazak u starosnu penziju sudije u Hrvatskoj, Norveškoj, Sloveniji, UK - Engleska i Vels, Češkoj, Islandu, Irskoj utvrđena je starosna granica od 70 godina. Starosna granica za penziju sudije u Francuskoj i Njemačkoj je 67, u Luksemburgu i Estoniji 68, sa mogućnošću produženja još dvije godine zbog izuzetnih razloga. U Španiji je starosna granica od 2015. godine podignuta čak na 72 godine. U Belgiji i kada je navršio starosnu granicu za penziju bivši sudija može i dalje da služi kao zamjenik sudije povremeno.
U Slovačkoj nije utvrđena starosna granica za odlazak u penziju, ali kada sudija napuni 65 godina, Sudski savjet se može obratiti predsjedniku Republike radi odlučivanja o produženju mandata. Dodala je da je veoma važna činjenica da je u ovdje analiziranim pravnim sistemima starosna granica utvrđena za nosioce sudske vlasti viša od opšte starosne granice za odlazak u penziju. U Velikoj Britaniji se najavljuje da će od aprila sljedeće godine sudijama biti ostavljena mogućnost da umjesto 70, rade do 75. godine – rekla je ona. Prema učinjenoj najavi, penzionisane sudije će imati pravo da se vrate na napuštene sudijske funkcije, ako se za njima utvrdi potreba.
(Ne)legitimna rješenja Vlade
- Ovdje se, kako sam već pomenula, takođe postavlja pitanje legitimnosti sindikalnih i vladinih rješenja kojima se smanjuje starosna granica za odlazak u starosnu penziju u Crnoj Gori, uopšte. Za razliku od Crne Gore, u kojoj se starosna granica za odlazak u penziju smanjuje, trend u evropskim državama je, shodno očekivanom produžetku trajanja života, da se ona povećava – naglasila je Spaić.
Izgubljeni u jeziku
- Da li će mojim, i tumačenjem organa čiji sam dio, biti prekršena Evropska konvencija, Konvencija o zabrani svih oblika diskriminacije žena, ustavni principi zabrane diskriminacije, ukoliko se zaustavim na pukom jezičkom tumačenju?
Uvijek onda kada se jezičkim tumačenjem jasno ne utvrdi volja zakonodavca dužni smo da primijenimo i druge interpretativne alate metodološko-pravnog tumačenja, da učinimo teleološko-ciljnu ekstenziju nastojeći da proniknemo u cilj zakonopisca kada je stvarao norme koje su pred nama. Podsjećam da osnov jezičkog tumačenja leži u principu ,,in claris non fit interpetacio“ (jasnome tumača ne treba) koji treba dopuniti upućivanjem da je dovoljnost takvog tumačenja uslovljena utvrđivanjem jasno izražene volje zakonodavca, o čemu kod nas uopšte nije bilo riječi, naprotiv.
Sud pravde EU definisao diskriminatorske odluke
Spaić je za Pobjedu izdvojila predmet u Poljskoj iz 2019. godine. Snižavajući starosnu granicu za odlazak u penziju (žene sudije i tužioci idu u penziju sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina), zakonodavna vlast Poljske ove granice izjednačila sa opštom starosnom granicom za odlazak u starosnu penziju.
Spaić je objasnila da je postupajući u tom predmetu Sud pravde EU utvrdio 2019. godine da je navedena normativna promjena u reformi poljskog pravosudnog zakonodavstva diskriminatorska. Kao epilog ovog zakonodavnog pokušaja, a nakon presude Evropskog suda pravde, poljska vlada je vratila na posao sudije Vrhovnog suda koje je prethodnim zakonodavnim izmjenama primorala na privremenu penziju.
- Kada Ustavni sud Crne Gore utvrdi diskriminaciju po osnovu pola, vjerovatno i nama, nažalost ostaje da, kao Evropska komisija u obraćanju Evropskom sudu pravde u poljskom predmetu, izrazimo bojazan da su ,,reforme ugrozile vladavinu prava“ i ovog puta – istakla je profesorica.
Temeljne vrijednosti
Grbović je Pobjedi kazala da je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije i međunarodnog prava.
- Pomenuću mišljenje br. 1 iz 2001. godine dato od strane Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) upućeno Komitetu ministara Savjeta Evrope povodom standarda koji se tiču nezavisnosti sudstva i nesmjenjivosti sudija u kojem se navodi da imenovanja na svim nivoima u pravosuđu treba da imaju za cilj dostizanje jednakosti između žena i muškaraca – kazala je ona, podsjećajući na međunarodnu praksu.
I ona se osvrnula na slučaj kada je Evropski sud pravde koji je osudio Poljsku radi kršenja EU zakona kada je ta država članica smanjila starosnu granicu za odlazak u penziju sudija.
Arogancija Sudskog savjeta
U svojoj aroganciji i bezakonju Sudski savjet je ne samo pogrešno primijenio na nas žene odredbu čl. 17 st.1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju već je i drastično povrijedio upravnu proceduru i Zakon o sudskom savjetu i sudijama – kazala je juče bivša predsjednica Suda za prekršaje u Budvi Koviljka Đačić.
Ona je to napisala u saopštenju kojim je obavijestila javnost da se i ona nalazi među potpisnicama pisma koje su sudije uputile Delegaciji EU, te da je njeno ime nenamjerno ispušteno.
Đačić je kazala da je Sudski savjet od nje, kao predsjednice Suda za prekršaje u Budvi, tražio da ih obavijesti ko je u tom sudu ispunio uslove iz čl.17. st.1 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.
- Ja sam ih obavijestila da sam ispunila te uslove, ali da ne želim da koristim pravo da se penzionišem po toj odredbi. Međutim, sa portala sam saznala da mi je Savjet i pored toga konstatovao prestanak funkcije predsjednice Suda za prekršaje u Budvi – kazala je Đačić.
Ona smatra da je Sudski savjet njen dopis zloupotrijebio, cijeneći ga kao obavještenje iz čl. 105 Zakona o Sudskom Savjetu i sudijama, a time pokazujući elementarno neznanje upravo zakona koji Sudski savjet primarno primjenjuje.
- Naime, ja kao predsjednik suda nijesam ovlašćena da za sebe obavještavam Sudski savjet o navodno ispunjenim uslovima za starosnu penziju i tako iniciram postupak Sudskog savjeta da mi konstatuje prestanak funkcije, već je to dužnost predsjednika neposredno višeg suda, tj. predsjednika Višeg suda za prekršaje Crne Gore – istakla je Đačić.
Ona je kazala da je u razgovoru sa predsjednikom Višeg suda za prekršaje u Podgorici saznala da on nije obavijestio Sudski savjet da je „navodno ispunila uslove za starosnu penziju“.
- Dakle, Sudski savjet u mom slučaju osim što me diskriminisao kao ženu u odnosu na kolege muškarce, o čemu su moje koleginice kojima je po istom osnovu prestala sudijska funkcija obavijestile javnost, nije pribavio obavještenje predsjednika Višeg suda koji inicijalni akt koji je morao pribaviti da bi donio odluku da meni prestaje funkcija predsjednice Suda za prekršaje u Budvi. Tako je Sudski savjet ne samo zloupotrijebio na moju štetu navedeni dopis nego je donio odluku suprotno zakonu, tj. čl. 105 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama – naglasila je ona.
Ona je kazala da je zbog te zloupotrebe i povrede zakonske procedure na osnovu čl. 139 st.1 tač. 6 Zakona o upravnom postupku zahtijevala a Sudski savjet poništiti odluku kojom je konstatovao prestanak funkcije predsjednice Suda za prekršaje.
