“U poglavlju 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, a koje je otvoreno u decembru 2018. godine, nije učinjeno gotovo ništa. Crna Gora danas nije zemlja koja svoje postojanje i budućnost temelji na održivom razvoju i očuvanju životne sredine. Vjerovali smo se da će se činom otvaranja ovog poglavlja stanje u oblasti životne sredine poboljšati, ali mora se konstatovati da se u proteklim godinama samo nastavilo sa lošim politikama kada je u pitanju odnos prema prirodi”, navode iz SNP-a.
Kako navode, "rijeke koje su sa svih strana napadnute projektima izgradnje malih hidroelektrana, koje na njima žele da grade biznismeni bliski DPS-u, zagađenje vazduha u brojnim gradovima, devastacija zaštićenih prostora, divlje deponije, slučajevi Tare, Sinjajevine, ulcinjske Solane, barskih čempresa, bušenja Jadrana, Cijevne, samo su neki od primjera u kojima je država pokazala slabost i nepostojanje volje da se rješavaju gorući problemi u ovoj oblasti".
Iz SNP-a navode da jedosadašnja vlast ustavnu odrednicu o Crnoj Gori kao ekološkoj državi više doživljavala kao teret i ekonomski trošak, nego kao razvojnu šansu".
“Tog pitanja sjećali su se samo kada je bilo potrebno prikupiti političke poene, ili kada su ih zvaničnici EU opominjali na njegovu važnost. Nova vlast će jako voditi računa o činjenici da je Crna Gora ekološka država i na osnovu nje stvarati mogućnosti da se na svjetskom tržištu Crna Gora pozicionira kao prepoznatljiva, jedinstvena i vrijedna destinacija. To smo dužni kako sadašnjim, tako i budućim generacijama naše divne zemlje”, zaključuje se u saopštenju.
