Ohrabruje jaka kapitalska pozicija bankarskog sektora, koja iz godine u godinu jača i uspješno prati povećane zahtjeve za kapitalom od strane regulatora i koja daje snagu bankama da i u narednom periodu adekvatno podrže građane i privredu i budu i dalje snažan zamajac crnogorskoj ekonomiji.
Ovo je u intervjuu Glasniku istakao Miloš Miketić, predsjednik Odbora udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja.
„Približavanje EU takođe daje pozitivne efekte, jer sve više stranih investitora postaje zainteresovano za Crnu Goru i to je šansa koju ne smijemo ispustiti“, istakao je on.
Gospodine Miketiću, šta je obilježilo poslovnu 2025. godina iz vizure sektora u kojem poslujete? Koji su najveći izazovi s kojima ste se susreli?
Miketić: Ovu godinu u finansijskom sektoru definitivno je obilježilo priključenje komercijalnih banaka Crne Gore SEPA platnom sistemu i otpočinjanje realizacije SEPA transakcija u oktobru tekuće godine. Taj iskorak je jedan od najznačajnijih kada govorimo o harmonizaciji finansijskog sistema CG sa sistemima Evropske unije (EU), a ujedno i značajan korak naprijed za crnogorsku privredu i građane koji dobijaju efikasnije i jeftinije plaćanje prema zemljama članicama EU.
Pored toga, značajno je istaći konstantan rast kreditne i depozitne aktivnosti. Oba parametra bilježe napredak i daju potvrdu značaja bankarskog sektora i njegove aktivnosti u rastu i razvoju privrede u Crnoj Gori.
Najveći izazov za bankarski sektor u tekućoj godini je, po mom mišljenju, bio u dijelu ažuriranja ličnih podataka klijenata kojima je ove godine istekla validnost ličnih dokumenata usljed obaveze prelaska na lične karte sa čipom. To je dovelo do velikog zagušenja i na površinu izbacilo neophodnost daljeg ulaganja u digitalizaciju kao i optimizaciju procesa i unaprjeđenja kvaliteta podataka od strane banaka, a u isto vrijeme je ukazalo i na neophodnost daljeg upodobljavanja regulative koja ovu oblast definiše, kako bi se omogućila što jednostavnija primjena u praksi u skladu sa EU regulativom i standardima.
Kakvim ocjenjujete doprinos Odbora/Komore njihovom rješavanju?
Miketić: Komora je uzela aktivno učešće u rješavanju pomenutih izazova i bila je dio inicijative za prolongiranje roka za obaveznu zamjenu ličnih karata, ali je, što je važnije, kroz promociju i dati prostor digitalnim inicijativama, doprinijela unaprjeđenju digitalnog ambijenta u Crnoj Gori. Najbolji primjer je inicijativa Udruženja banaka i Privredne komore za uvezivanje baza podataka između Poreske uprave i komercijalnih banaka, koja je zaživjela tokom 2025. godine i koja će značajno unaprijediti procese, kako unutar samih banaka u dijelu kreditnog procesa, tako i u samoj razmjeni podataka između banaka i Poreske uprave.
Kakva su Vaša očekivanja od poslovne 2026. godine? Šta je potrebno uraditi kako bi se ostvarili što bolji rezultati?
Miketić: Svaka godina se iščekuje sa dozom opreza, jer su po pravilu izazovi vidljiviji od poslovnih prilika. Izazovi koji se već sada mogu predvidjeti su prisutna inflacija, neizvjesnost na makroekonomskom planu od koje u mnogome zavise trendovi koji neupitno pogađaju malu otvorenu ekonomiju kao što je crnogorska, izazovi na tržištu rada koji se ogledaju u konstantnom porastu troškova rada, a koje ne prati adekvatan rast produktivnosti, kao i sam manjak kvalitetne radne snage na gotovo svim poljima. Poseban izazov vidim u sektoru turizma koji je ove godine pokazao određene slabosti i nije ispunio očekivanja turističkih poslanika.
Sa druge strane, hrabri jaka kapitalska pozicija bankarskog sektora, koja iz godine u godinu jača i uspješno prati povećane zahtjeve za kapitalom od strane regulatora i koja daje snagu bankama da i u narednom periodu adekvatno podrže građane i privredu i budu i dalje snažan zamajac crnogorskoj ekonomiji. Na to možemo dodati najavljene infrastrukturne projekte, od kojih su najveći u oblasti putne infrastrukture i čija će je realizacija dodatno unaprijediti, ali i uticati na rast BDP-a. Približavanje EU takođe daje pozitivne efekte, jer sve više stranih investitora postaje zainteresovano za Crnu Goru i to je šansa koju ne smijemo ispustiti.
Na kraju, u dijelu toga šta može i treba da se uradi kako bi se ostvarili što bolji rezultati, vjerujem da je najvažnije adekvatno planirati i pripremiti aktivnosti koje bi pratile potrebe privrede i unaprijedile privredni ambijent. Prioritizacija ključnih oblasti na nivou države je neophodna, kako bi se Vlada Crne Gore i njene aktivnosti usaglasile i sinhronizovale sa aktivnostima Privredne komore ali i drugim organizacijama od značaja, poput NTO, ICT Cortexa, Udruženja banaka i sl.
CBCG vrlo precizno prati evropsku agendu Vlade pa imamo imamo visok stepen usaglašenosti bankarskog sektora sa EU regulativom. U tom dijelu izazovi su u samoj pripremi i implementaciji svih budućih projekata poput TIPS clone-a, DORA-e i ESG regulative, ali s obzirom na način na koji je bankarski sektor, uz pomoć CBCG, implementirao značajne projekte poput SEPA-e i PSD2, očekujemo da i svi naredni projekti budu na jednako efikasan način implementirani.
(Preuzeto iz Glasnika PKCG)
