Odluka da se pored postojeće registruje još jedna organizacija koja reprezentuje jevrejske vjernike u Crnoj Gori temelji se na pravnim propisima koji garantuju slobodu vjeroispovijesti, i nije povezana sa činjenicom da se pred Ustavnim sudom vodi postupak povodom inicijative o ocjeni zakonitosti i ustavnosti stavke ugovora iz 2012. godine kojim su Vlada i Jevrejska zajednica Crne Gore definisale da taj subjekat ima isključivu jurisdikciju nad svim građanima ove vjere u našoj zemlji.
To proističe iz odgovora Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama na pitanje Pobjede da li je odlukom Ministarstva pravde derogiran ugovor, odnosno postavljena neka vrsta presedana za postupanje u sličnim situacijam u odnosu na druge vjerske zajednice u Crnoj Gori koje imaju međusobni ugovor sa državom o definisanju pitanja od značaja.
Prigovor
Prethodno je predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner-Bokan saopštila da je registracija nove vjerske zajednice u Crnoj Gori pod nazivom „Vjerska zajednica Jevreja“, zavedena bez prethodne saglasnosti JZCG, čime je, prema njenim riječima, prekršen član 14 kojim je to izričito definisano u uzajamnom ugovoru sa državom Crnom Gorom.
Prema informacijama Pobjede, „Vjersku zajednicu Jevreja“ je registrovao Leib Adelkop.
Ofner-Bokan se pozvala na sadržaj Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, potpisanog 2012. godine – koji je ona nazvala temeljnim ugovorom.
– Habad organizacija, odnosno lice koje je registrovalo pomenutu Zajednicu, takođe krši odredbe Temeljnog ugovora na način što se konstantno predstavlja kao vrhovni rabin Crne Gore što je u suprotnosti sa članom 5 Temeljnog ugovora, gdje je jasno precizirano da je imenovanje, premještaj i smjena vjerskih službenika u nadležnosti Jevrejske zajednice Crne Gore – navela je ona u reagovanju.
Sa druge strane, Ministarstvo je navelo da se odluka temelji na nedavno usvojenom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji ima prioritet u odnosu na ugovore o međusobnom definisanju pitanja od značaja između Vlade i lokalne vjerske zajednice, ukoliko takvi ugovori nemaju međunarodno-pravni karakter.
Uputili su, pritom, sve vjerske zajednice, da ukoliko misle da im je ugroženo neko pravo, mogu pokrenuti postupak ispitivanja ovih odluka pred nadležnim organima.
– Sloboda vjeroispovijesti, kao važan dio identiteta svakog ljudskog bića, zaštićena je kao jedno od ljudskih prava međunarodnim pravom i ustavima svih liberalno-demokratskih država, pa tako i Crne Gore i u tom kontekstu treba posmatrati odluku Ministarstva pravde da se pored Jevrejske zajednice Crne Gore registruje još jedna zajednica jevrejskih vjernika u našoj zemlji, rečeno je Pobjedi iz Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama.
Kako je Pobjedi pojašnjeno, odluka Vlade nema veze sa činjenicom da postoji ustavna inicijativa kojom je traženo od Ustavnog suda Crne Gore da se utvrdi ustavnost i zakonitost nekoliko odredbi ugovora između Vlade i CG.
Navodeći da Ustav Crne Gore svakome obezbjeđuje slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, direktor Direktorata za saradnju sa vjerskim zajednicama Dragan Radović kazao je da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta inicijativa, tj. pokrenut postupak za utvrđivanje ustavnosti i zakonitosti članova 3,12 i 14 Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
– Osnov Inicijative za ocjenu ustavnosti gore navedenih članova je da vjerska zajednica pod imenom „Jevrejska zajednica u Crnoj Gori“ ima vjersku jurisdikciju nad svim jevrejskim vjernicima u Crnoj Gori, jer pojedinci koji žive u Crnoj Gori, a osjećaju se pripadnicima judaizma i jevrejske nacije, primoravaju se da se pokore unutrašnjim pravilima i hijerarhiji jedne vjerske zajednice – pojasnio je on.
Naglasio je da će Ministarstvo po pitanju spornih odredbi Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice postupiti shodno odluci Ustavnog suda.
Domet akata
– S obzirom na to da Ugovor o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori nije međunarodnog karaktera (zaključen je između Vlade Crne Gore i nezavisne vjerske zajednice u Crnoj Gori, a ne sa vjerskom zajednicom koja djeluje na teritoriji Crne Gore čije sjedište je u inostranstvu), ovaj Ugovor nema primat u odnosu na zakonske propise Crne Gore – navodi se u odgovorima Radovića.
On podsjeća da je odredba člana 20 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica vrlo precizna – „Vjerska zajednica može biti upisana u Knjigu registrovanih vjerskih zajednica ako ima najmanje tri punoljetna vjernika koji su crnogorski državljani i imaju prebivalište u Crnoj Gori ili državljani druge države ili lica bez državljanstva koji imaju odobren stalni boravak u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom“.
Dodaje da je članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica propisano da „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu se urediti ugovorom koji zaključuju Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i vjerske zajednice“.
– S tim u vezi, jedno od pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru može biti i unapređenje saradnje između države i vjerskih zajednica, upoznavanje države sa izazovima sa kojima se suočavaju vjerske zajednice, kao i otklanjanje i rješavanje tih izazova – naveo je on.
Prema njegovim riječima, Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica jasno propisuje uslove koje je potrebno ispuniti za upis u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica (čl. 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25 i 26).
– Kako nijesu postojale zakonske smetnje za upis Vjerske zajednice Jevreja u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, kao i da ista ispunjava sve uslove propisane Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica o registraciji vjerskih zajednica, donijeto je rješenje i izvršen je upis u Knjigu registrovanih vjerskih zajednica, odnosno Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica. Suprotno postupanje dovelo bi u nepravičan i diskriminatorski položaj sve potencijalne (jevrejske) vjerske zajednice, naročito uzimajući u obzir činjenicu da je ova materija nedvosmisleno regulisana Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica – naveo je on.
Što piše u Ugovoru o uređenju odnosa
Ugovor o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, između ostalog, precizira (u članu 3) da JZCG ima sjedište u Crnoj Goru i vjersku jurisdikciju „za sve jevrejske vjernike u Crnoj Gori i granice njene jurisdickije poklapaju se sa državnim granicama Crne Gore“.
Članom četiri se precizira da „slobodno uređivanje unutrašnjeg ustrojstva JZCG, osnivanje, mijenjanje i ukidanje svih organizacionih oblika pripada isključivo JZCG u Crnoj Gori“.
Sljedećim stavom istog člana navodi se da Crna Gora garantuje pravo JZCG i njenim pravnim i fizičkim licima da slobodno komuniciraju i održavaju veze sa jevrejskim zajednicama dugih zemalja i međunarodnim jevrejskim institucijama.
Imenovanje, premještaj i smjena vjerskih službenika u nadležnosti su JZCG u Crnoj Gori, precizirano je članom pet, koji u sljedećem stavu sadrži formulaciju da će JZCG prije imenovanja rabina o tome, na povjerljiv način, obavijestiti Vladu Crne Gore.
Član 12 u čijem se zadnjem pasusu navodi da nadležne vlasti neće razmatrati zahtjeve za izgradnju jevrejskih vjerskih objekata koji nemaju pisano odobrenje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
Član 14, za koji su iz JZCG istakli da je prekršen registracijom nove jevrejske vjerske zajednice, glasi da: „Crna Gora priznaje pravo jevrejskih vjernika da osnivaju udruženja, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore uz prethodnu saglasnost JZCG“.
