Skup koji je okupio brojne domaće i međunarodne istraživače otvorio je ključna pitanja savremenih identitetskih politika i njihovog uticaja na društvene i političke procese u regionu.
Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, dr Aleksandar Mugoša, kazao je da je današnja konferencija nastala kao posljedica ideje o štampanju važnog naučnog djela koje je svoje prvo izdanje doživjelo 1980. godine, a danas ponovo otvara suštinska pitanja o našem porijeklu, identitetu i trajanju.
"Sama konferencija je cilj da damo do znanja da identitetska pitanja i identitetski problemi nisu specifikum Crne Gore. Oni nisu naš originalni i nešto što nama pripada. Identitetski problemi su prisutni svuda u svijetu. Jedina razlika što savremene zajednice, napredne zajednice, zajednice pametnih obrazovanih ljudi se mnogo lakše bore sa problemima identiteta nego zajednice na Balkanu", istakao je Mugoša.
Istoričar dr Srđa Pavlović ocijenio je da ovakvi skupovi imaju poseban značaj u trenutku kada su identitetska pitanja ponovo u fokusu javnosti i izdvojio je neke od najvažnijih poruka.
“Prva da se prepozna legitimitet drugačijeg mišljenja i drugačijeg stava. Druga poruka bi trebala da bude edukativna, u smislu da je obrazovanje integralno povezano sa istinom i činjenicama, apsolutni temelj svakoga zdravoga društva. I treća poruka, iz prezentacija koje smo čuli, jeste da problematika i pitanja identitetskih podjela i etničkih razlika, ona se nikad ne može riješiti. One podrazumijevaju mogućnost paralelnog življenja u nekom društvu”, kazao je Pavlović.
Među učesnicima skupa, bio je i dr František Šistek sa Instituta za istoriju Češke akademije nauka, koji je poručio da su nacionalni identiti prirodni dio savremenog društva, ali da problem u Crnoj Gori nastaje onda kada se oni međusobno suprotstavljaju.
“I ovdje se taj identitet iskorišćava za neke unutrašnje nemire i svađe. Što nije korisno ni za šta. Mislim, taj nacionalni identitet je odličan za razvoj kulture, recimo, za interesovanje za prošlost, ali ako se iskorićava u politici, onda je to naravno nešto negativno, posebno sad u procesu priključivanja Evropskoj Uniji”, istakao je Šistek.
Tomislav Marković, publicista i aktivista iz Beograda, kazao je da su u periodu kada je društvo počivalo na antifašističkim vrijednostima, nacionalni, vjerski i drugi identiti bili u drugom planu. Kako je naveo, postojali su, ali nisu bili presudni u određivanju pojedinca.
“Mislim da mi na Balkanu imamo taj osnovni problem što su kolektivni identiteti potpuno progutali ljude, ličnosti, individue i što pojedinac na neki način i nema pravo ni na kakvo postojanje osim u okviru nekakvih kolektivnih identiteta koji u suštini imaju totalitarni concept”, istakao je Marković.
Ovaj međunarodni naučni skup organizovala je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti (DANU), Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorski PEN centar, u susret dvadesetogodišnjici obnove nezavisnosti.
