Zbog čega se ne uvodi vanredno stanje iako je sve više takvih zahtjeva od laičke i stručne javnosti?
– Imajući u vidu tok, razmjere i brzinu širenja pandemije, Vlada je formirala Nacionalno koordinaciono tijelo sastavljeno od predstavnika medicinske struke i brojnih državnih institucija nadležnih za zdravstvena, ekonomska, socijalna i bezbjednosna pitanja. Kako bismo odgovorili svim izazovima na efikasan i blagovremen način, formirano je i šest operativnih štabova, u kojima danonoćno radi preko 100 članova i koji koordiniraju rad sa desetinama hiljada ljudi na terenu.
Ono što ohrabruje, ali i posebno obavezuje, jeste razumijevanje i podrška preko 90 odsto građana Vladi, Nacionalnom koordinacionom tijelu i donesenim mjerama.
Nažalost, i u ovoj situaciji svjedočili smo sporadičnim, ali grubim pokušajima politizovanja, podsticanja na nepoštovanje mjera, uz unošenje nacionalnih i drugih elemenata u njihovu realizaciju. Bilo je i grubih pokušaja ličnog diskreditovanja članova NKT-a. Nepodijeljeni stav svih nas je bio da se ne osvrćemo na to, da moramo dodatno podići lični prag tolerancije i svu svoju energiju usmjeriti na ono što je najbitnije očuvanje javnog zdravlja i života građana.
Prilikom predlaganja svih mjera koje su objavljene u naredbama Ministarstva zdravlja, na predlog Instituta za javno zdravlje, uz uključenost brojnih institucija, striktno se vodilo računa da su sve mjere u potpunosti u skladu sa Ustavom Crne Gore i zakonskom regulativom i za koje nije bilo neophodno proglašenje vanrednog stanja. Dakle sve mjere koje su preduzete bile su srazmjerne željenom cilju – zaštiti zdravlja i života svih građana i utemeljene u Ustavu, zakonima i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Posebna vrijednost u našem zajedničkom radu je bila u doslednom poštovanju i sli jeđenju predloga struke i nauke.
Opozicija vas kritikuje da su neke odluke Vlade i NKT upravo zbog toga neustavne?
– Mislite na dio opozicije koji uporno insistira na uvođenju vanrednog stanja u situaciji kada Vlada i sve institucije uspješno i u skladu sa zakonom odgovaraju prijetnji po javno zdravlje od novog korona virusa?
To je čudnije utoliko što vanredno stanje po svom sadržaju podrazumijeva značajno ograničavanje sloboda i prava ljudi i ograničen i li pak potpuno obustavljen rad nekih institucija, pa i parlamenta. Vlada i Ministarstvo zdravlja su preduzimali aktivnosti isključivo iz svoje nadležnosti i u skladu sa zakonom.
Ovaj pristup se pokazao kao djelotvoran u borbi sa epidemijom, a ostvareni rezultati su potvrda snage institucija i države, na čemu nam čestitaju mnogi naši prijatelji i partneri.
Kada očekujete vrhunac epidemije, imate li projekciju koliko će biti oboljelih i da li su stvoreni kapaciteti u medicinskoj opremi, kadrovima i smještaju za najgori scenario?
– Predstavnici medicinske struke su detaljno razradili svaki scenario i pripremili adekvatne odgovore, uz punu podršku Vlade, nadležnih institucija i lokalnih samouprava. Poseban tim Kriznog medicinskog štaba blagovremeno je počeo formiranje privremenih bolnica po zahtjevnim standardima. One su prazne i svi zajedno danonoćno ulažemo napore da za njima ne bude ni potrebe. Drugi tim je formirao respiratorne centre, sa svim ostalim kompleksnim kadrovskim i tehničkim pretpostavkama. Formirani su i karantini u kojima ima oko 1.200 mjesta, a dosad je popunjeno oko 500. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo obezbijedili organizovan i siguran povratak naših građana u domovinu. Svi naši zajednički napori, u skladu sa preporukama struke, usmjereni su ka cilju da što više odložimo vrhunac epidemije i da on ima što blažu formu. To nam zasad polazi za rukom, ali se ne smijemo ni za trenutak opustiti, jer svako opuštanje može prouzrokovati dramatične posledice. To prepoznajemo kao najveću opasnost i na to, i ovom prilikom, upozoravam sve naše građane.
U nekim zemljama sve više je kritika na račun EU i NATO-a zbog nesnalaženja tokom pandemije i nepružanja pomoći zemljama članicama i kandidatima. Kakvu je pomoć dobila naša država od njih do sada?
– Pandemija korona virusa, kao jedan od najvećih izazova poslije Drugog svjetskog rata, teško je pogodila sve zemlje. Ovo je bio veliki ispit i za globalnu i regionalnu posvećenost solidarnosti i saradnji vrijednostima na kojima počiva međunarodni poredak.
Ponosni smo što smo bili inicijatori solidarnosti u regionu i što smo svojim primjerima podsticali i druge da to čine.
Crna Gora je stekla brojne prijatelje širom svijeta na svim nivoima i pomoć i podrška Crnoj Gori je stizala sa brojnih adresa.
Svakako, ovo je ispit i za vrijednosti evropskog i evroatlantskog zajedništva na kojima temeljimo naš razvoj i siguran sam da ćemo iz svega izaći još jači i složniji.
Solidarnost su masovno pokazali i građani Crne Gore, naši privrednici, naša dijaspora, brojni prijatelji iz svijeta biznisa, i ovom prilikom im na tome u ime NKT-a srdačno zahvaljujem i odajem priznanje.
I vi mediji bili ste jako bitna karika u ovome procesu. Uložili smo značajne napore da vam obezbijedimo sve informacije na najbrži i najbolji način. Drago nam je da se to prepoznaje i istrajaćemo na tome do kraja.
•Kakvu biste poruku poslali građanima?
– Znam da su građani opravdano zabrinuti za zdravlje i živote svojih najbližih, kao i za radna mjesta, plate, penzije, socijalne naknade i život nakon ove krize. Želim da uvjerim građane da će Vlada uraditi sve da se kriza što prije prevaziđe, da sačuvamo javno zdravlje i živote građana i da oporavimo privredu. Radićemo snažno da Crna Gora što prije nastavi putem stabilnog rasta. M.V.
Pomoći ćemo građanima i privredi
•Šta Vlada planira kako bi ublažila ekonomske posledice pandenije?
– Ekonomske posledice koje za sobom ostavlja ova pandemija širom svijeta su razorne. Još uvijek se sagledavaju jer je, nažalost, ova globalna kriza još uzamahu.
Iz svih naših aktivnosti jasno je da je ključni fokus stavljen na očuvanje zdravlja i života građana. Paralelno smo sagledavali stanje i preduzimali mjere za podršku građanima u suočavanju sa socijalnim i ekonomskim izazovima, i to ćemo u kontinuitetu raditi.
Ono što je sada neophodno jesu interventne mjere koje će građanima i privredi pomoći da se sa najmanjim mogućim posledicama suoče sa krizom.
U tom cilju, predsjednik Vlade je prije dva dana predstavio okvir i drugog socijalno-ekonomskog paketa mjera podrške. Ovim paketom predviđene su brojne subvencije i olakšice zaposlenima i preduzetnicima pogođenim ovom krizom, koji su ishazali odgovoran odnos prema zaloslenima. Vlada će obezbijediti i jednokratnu poioć nezaposlenima i korisnicima sgaračkih naknada po osnovu poljoprivrede, kao i kontinuiranu brigu i podršku svim ufoženim kategorijama građana. Poseban dio paketa mjera su mjere za podršku poljoprivredi, od kojih se očekuje i snažan doprinos oživljavanju ekonomskih aktivnosti. Uz ove posebne mjere, u potpunosti i na vrijeme će se realizovati i sve izdašne mjere predviđene ovogodišnjim agrobudžetom.
