„Sudski savjet napravio je sporan i štetan korak. Naročito jer je prestanak funkcije sudijama konstatovan od Sudskog savjeta u vrijeme godišnjih odmora, ne ostavljajući im priliku za izjašnjenje povodom toga, na šta smatramo da imaju pravo, kazala je za Portal Analitika predsjednica Udruženja sudija, Hasnija Simonović.
Podsjetimo, početkom avgusta Sudski savjet konstatovao je prestanak funkcije za 23 sudija. Povodom ove odluke, njih 11 prošle sedmice podnijelo je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbe čl. 17, st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Dovođenje naših koleginica u situaciju da traže zaštitu pred institucijama u koje su ugradile svoje karijere, predstavlja uniženje i nesvakidašnji čin ugrožavanja sudijskog poziva i struke
Oni osporavaju ustavnost odredbe člana 17 stav 1, Zakona o PIO kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Tako je sutkinjama utvrđen prestanak sudijske funkcije i radnog odnosa dvije godine ranije nego muškarcima sudijama, a njima godinu dana ranije nego ostalim osiguranicima. Sporan im je i stav 2 istog člana kojim je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života.
Time, kako su objasnili u Inicijativi, Sudski savjet diskriminiše profesiju jer onemogućava sudije da obavljaju sudijsku dužnost do navršene 67. godine života, do kada ostali osiguranici u Crnoj Gori mogu obavljati svoju djelatnost.
Istu inicijativu Ustavnom sudu prošle godine uputio je i Sudski savjet godine, kada je dogovoreno da se postupanje po spornoj zakonskoj odredbi obustavi, dok se sud ne oglasi.
Kako je pojasnila Simonović, Sudski savjet je nedvosmisleno bio u obavezi da sačeka odluku Ustavnog suda o ovom spornom pitanju.
“Pomenutu inicijativu prije skoro godinu podnijelo je i Udruženje sudija, a odgovor još nijesmo dobili. Sudski savjet napravio je sporan i štetan korak. Naročito jer je prestanak funkcije sudijama konstatovan od Sudskog savjeta u vrijeme godišnjih odmora, ne ostavljajući im priliku za izjašnjenje povodom toga, na šta smatramo da imaju pravo Ono što sada posebno buni jeste što se Sudski savjet obratio Ustavnom sudu povodom spornih članova Zakona o PIO, a onda, ne čekajuću odgovor, postupio po tim članovima”, kaže Simonović.
UGROŽENA PRAVA DESETINE SUDIJA
Za razliku od Sudskog savjeta, dodaje, Tužilački savjet je prije nekoliko mjeseci zauzeo stav da nijesu ispunjeni uslovi da se konstatuje prestanak funkcije državnim tužiteljkama koje su navršile 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja i državnim tužiocima koji su navršili 61 godinu života i 40 godina staža osiguranja, dok se ne oglasi Ustavni sud.
“I umjesto da Sudski savjet učini isto i zaštiti sudijski interes, taj organ je postupio suprotno i značajno ugrozio prava desetina sudija, a naročito sutkinja”, ističe Simonović navodeći da je odlukom Sudskog savjeta izvršena diskriminacija.
Upravo su na to, dodaje, upozorili u inicijativi koju su uputili Ustavnom sudu. Spornim odredbama se, objašnjava, dovode u neravnopravan položaj žene i muškarci, pa se tako propisuju različiti uslovi za ostvarivanje ovog prava zavisno od godina života, što je u suprotnostnosti sa Ustavom utvrđenim načelom zabrane diskriminacije, po bilo kom osnovu i jednakosti pred zakonom.
“Nesporno se može konstatovati da su osporenom odredbom Zakona o PIO diskriminisani, dovedeni u nejednak položaj pred zakonom muškarci i žene u pogledu ostvarivanja prava na starosnu penziju“, napominje Simonović.
U prilog navedenom, kako dodaje, ide i odredba iz člana 2 stav 5 Zakona o radu, po kojoj se odredbe tog zakona koje se odnose na zabranu diskriminacije primjenjuju na zaposlene prepoznate tim zakonom i posebnim zakonom ne mogu biti drugačije određene.
„Takođe, bitan je i član 164 stav 1 tačka 1 istog zakona, po kojem radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, danom dostavljanja konačne odluke zaposlenom. Kao što je lako uočiti, Zakon o radu i Zakon o PIO nalaze se u značajnoj koliziji, što stvara dodatni problem u regulaciji pitanja odlaska u penziju”, naglašava Simonović.
Sudski savjet napravio je sporan i štetan korak. Naročito jer je prestanak funkcije sudijama konstatovan od Sudskog savjeta u vrijeme godišnjih odmora, ne ostavljajući im priliku za izjašnjenje povodom toga
U Udruženju sudija Crne Gore, kaže, ne skrivaju ogorčenost zbog ovakvog postupanja Sudskog savjeta.
“Ne možemo da uvidimo kome je u interesu da u današnje vrijeme, kada cio svijet teži ukidanju svih oblika diskriminacije, naša država diskriminatorski postupa prema ženama, i to onima koje su život posvetile zaštiti prava i sprovođenju pravde. Iz tih razloga, primorani smo da se obratimo i Evropskom udruženju sudija i Udruženju sudija i tužilaca MEDEL, što će biti učinjeno ovih dana”, ističe Simonović.
Prema njenim riječima, praksa prestanka funkcije većem broju sudija na ovaj ili sličan način nije se dešavala ranije u našoj državi.
“Prije više decenija desio se opšti reizbor sudija, zbog kojeg je jedan broj sudija ostao bez posla, ali nije poslat u penziju na ovaj način. Sada smo, dakle, svjedoci veoma negativnog presedana, koji nikom ne može ići u korist”, navodi Simonović.
UDAR NA PRAVOSUDNI SISTEM
Pravosudni sistem može usporiti zbog ovog slučaja. Isključiti 23 sudija iz posla, naročito dugogodišnjih a samim tim i veoma iskusnih sudija, prema njenim riječima predstavlja veliki udar na cjelokupno funkcionisanje pravosuđa.
“Nego, očigledno se o tome nije vodilo računa, kao što se nije vodilo računa ni o pravima tih sudija, a naročito da će se ovim počiniti diskriminacija prema sutkinjama”, rekla je ona.
Zbog ovakvih postupaka Sudskog savjeta, Simonović kaže da se sutkinje mogu obratiti i Evropskom Sudu pravde i da tuže državu.
Takva tužba bi, navodi, imala osnova, jer u praksi ima više presuda koje idu u prilog neustavno razriješenim sudijama.
“Ustavni sud Makedonije prije pet godina je ocijenio kao neustavne istovjetne članove njihovog istorodnog zakona, čime su i poništeni. Takođe, u prilog ide i presuda C-619/18, EU:C:2019:531 – Komisija protiv Poljske. Njome je, između ostalog, sud utvrdio da je mjerom snižavanja starosne granice za odlazak u penziju sudija Vrhovnog suda koji su izabrani prije 3. aprila 2018, kao i povjeravanjem predsjedniku države diskrecionog prava da produži vrijeme vršenja sudijske funkcije sudijama tog suda i nakon ispunjavanja novopropisanih uslova za odlazak u penziju, država članica povrijedila obavezu iz člana 19 (1) st. 2 Ugovora o Evropskoj uniji“, napominje Simonović.
Stoga, kako dodaje, sutkinje imaju osnova da se obrate i Evropskom sudu, nakon što iscrpe sva pravna sredstva u našoj zemlji.
„Ali, samo dovođenje naših koleginica u situaciju da traže zaštitu pred institucijama u koje su ugradile svoje karijere, predstavlja uniženje i nesvakidašnji čin ugrožavanja sudijskog poziva i struke”, zaključuje Simonović.
