Crnogorska preduzeća iz realnog sektora popravila su poslovne rezultate u prvom polugođu ove godine u odnosu na isti period lani, uprkos činjenici da komercijalne banke bilježe slabije finansijske pokazatelje i da samim tim nijesu imala adekvatnu kreditnu podršku. Je li to nagovještaj da kliješta ekonomske krize popuštaju ili je tek riječ o slučajnom i jednokratnom podudaranju pozitivnih rezultata nekoliko kompanija?
Sagovornici Portala Analitika ističu da je ovakav ekonomski fenomen prvenstveno rezultat oporavka i „žilavosti“ malih i srednjih preduzeća, djelimičnog suzbijanja sive ekonomije, ali i procesa „čišćenja“ nelikvidnih firmi, odnosno odvajanja zdravih od neprofitabilnih kompanija.Neki drugi pokazatelji ne ulivaju mnogo nade u tezu o kraju krize: dvije najveće sistemske banke - CKB i Prva banka - nastavile su da posluju sa gubicima, dok su ostale uglavnom u blagom plusu ili minusu, što ipak značajnije ne utiče na „krvnu sliku“ bankarskog sektora. Zabrinjava i podatak da NLB Montenegrobanka, Erste i Podgorička banka te Sosiete ženeral uopšte nijesu dostavile finansijske izvještaje za ovu godinu Komisiji za hartije od vrijednosti.
Ko su dobitnici: Bolje rezultate u odnosu na prvu polovinu prošle godine ostvarile su, između ostalih, energetske i
kompanije iz željezničkog sektora: Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je do kraja juna poslovao sa profitom od 4,31 milion eura, dva miliona većim u odnosu na uporedni period, dok je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) prvo polugođe zaključila u minusu od 4,42 miliona, što je znatno bolje od 10,3 miliona manjka u prva dva kvartala prošle godine. Prošlu 2011. godinu je EPCG - zbog snižavanja tarifa i drastično povećanog obima uvoza - završila sa rekordnim gubitkom od 66,5 miliona eura.
Željeznički Prevoz je tokom prvih šest mjeseci ove godine ostvario je 520 hiljada eura profita, za razliku od 796 hiljada eura manjka u prvom polugođu 2011. Željeznička infrastruktura je reducirala gubitak u prvoj polovini prošle godine od 2,43 miliona na 1,64 milion. Barska Marina je do kraja juna poslovala sa profitom od 34,3 hiljade eura, za razliku od 103 hiljade eura minusa u istom razdoblju lani, dok je Luka Bar, uoči upravo započetog izvoza Fiatovog automobila, u prvom kvartalu ostvarila profit od 422 hiljade eura, što je radikalan pomak u odnosu na prošlogodišnjih 126 hiljada eura minusa.
Kotorski Daido metal, inače jedina firma sa dominantno japanskim kapitalom u jugoistočnoj Evropi, uspjela je da u prvom polugođu preokrene lanjskih 383 hiljade eura manjka u 399 hiljada eura profita.Apsolutni šampion je kompanija Vinopromet iz Herceg Novog, koja je prošlu godinu zaključila sa gubitkom od 7,34 miliona, dok je u prvoj polovini tekuće zaradila 464 hiljade eura. Poslovično profitabilne Plantaže su do kraja juna uvećale zaradu za 113 hiljada eura u odnosu na uporedni period, na 1,14 milion eura. Kao i CGES, rast profita za dva miliona eura (10,3 miliona za prvih šest mjeseci) zabilježio je Crnogorski Telekom, dok su Budvanska rivijera, Ulcinjska rivijera, Trend korali, Crnagoraput, Crnogorska plovidba, FEP i Institut „Simo Milošević“ smanjili gubitke u odnosu na prvo polugođe prošle godine.
Veliki zaostaju za malima: Ekonomski analitičar dr Vasilije Kostić ističe u komentaru za Portal Analitika da praksa pokazuje da preduzetništvo u velikim firmama zaostaje za onim koje se realizuje u malim preduzećima.
- Ovo samo na prvi pogled čudi, imajući u vidu potencijale velikog biznisa u resursima i mogućnostima.Veličina impresionira, ali već neko vrijeme obavezno, ne znači i prednost. Prednosti malih u odnosu na velika preduzeća su brojne, a među najvažnijim se smatraju inovacije, superiorno servisiranje kupaca, niski troškovi poslovanja i sposobnost u pronalaženju tržišnih niša, objašnjava Kostić, naglašavajući da je mali biznis fleksibilna i dinamična poslovna organizacija koja može efikasno da koristi resurse i koji je sposoban da u kratkom roku spozna potrebe kupaca i neposredno djeluje, a to je ono što današnji kupci očekuju.- Mali biznis ljudske resurse koristi efikasno i fleksibilno, mnogo racionalnije nego što to čine velike firme. Nećete naći mali biznis sa problemom prezaposlenosti – viškom radne snage. Od toga boluju samo veliki biznisi, što se naravno odražava na njihov poslovni rezultat. Tek kad se obim posla značajno uveća sa realnim očekivanjima da će potrajati, tada se vrši novo zapošljavanje u maloj firmi. Upravo ovakav pristup zapošljavanju, suprotno od očekivanja, čini mali biznis glavnim stvaraocem novih radnih mjesta, kod nas i u svijetu - podvukao je Kostić.
Naglašava da je ključni nedostatak malog biznisa vrlo visoka stopa propadanja, jer svega 18 do 25 odsto malih firmi doživi petu godinu. Osnovni razlog je, po Kostiću, nedostatak sredstava za investiranje jer su banke postale vrlo restriktivne u davanju kredita.
- Banke, naročito one u stranom vlasništvu, su slabo osjetljive na društvenu potrebu za razvojem i mora se reći da to ni nije njihova uloga. One su vođene, prije svega profitom i tu ne smije biti ništa sporno. One će promijeniti svoju politiku onog momenta kada u tome budu vidjele svoj interes, što će reći kada za to budu motivisane. Oblik motivacije može doći iz tržišne ili netržišne sfere, ali treba znati da je efikasnost rješenja u mnogome određen time iz koje sfere rješenje dolazi - tržišne ili netržišne, protekcionističke sfere. Banke nerado podržavaju mali biznis upravo zbog njegove male snage i nedovoljnog raspolaganja potrebnim resursima (naročito imovinom), te zbog visokog rizika, izraženog kroz stopu propadanja ove vrste biznisa. Zbog toga odlučujuću ulogu u dostupnosti sredstava malom biznisu treba da odigra država, u saradnji sa određenim finansijskim organizacijama, smatra Kostić i naglašava da, makar do sada, institucija čiji je to autentičan posao kod nas - Investiciono razvojni fond - nije ispunila očekivanja crnogorskih privrednika.
- Neophodno je mnogo više investicija, jer rast preduzeća traži više gotovine i kapitala. Preduzeće, a sa njim i ekonomija koja na plimi raste, opada na osjeci, što najbolje vidimo u zadnjih nekoliko godina. Treba planirati priliv i odliv gotovine, kao i upravljanje i raspolaganje gotovim novcem. Novo preduzeće mora znati 12 mjeseci prije koliko će mu gotovine trebati, kada i za koje svrhe. S rokom realizacije od godinu se gotovo uvijek može finansirati potreba u gotovom novcu, navodi Kostić.
Za održive projekte 50 miliona: U Investiciono-razvojnom fondu stvari gledaju kroz drugačiju dioptriju i tvrde da su dosadašnje investicije značile podsticaj crnogorskoj privredi. Izvršni direktor Investiciono-razvojnog fonda Predrag Poček izjavio je Portalu Analitika da nastoje finansirati održive projekte i da je injekcija koju su upumpali u sistem doprinijela ublažavanju posljedica ekonomske krize i širenju poslovanja pojedinih kompanija.
- U ovoj godini smo do sada smo odobrili 9,3 miliona eura kredita. Djelatnosti koje smo finansirali iz odobrenih sredstava su poljoprivreda i proizvodnja hrane sa učešćem od 17 odsto, proizvodnja sa 22 odsto, turizam sa 29 odsto, usluge 22 odsto i krediti za realizaciju infrastrukturnih projekata sa učešćem od 10 odsto u ukupno odobrenim kreditima u 2012. godini. IRF će pokušati u što kraćem roku i na što kvalitetniji način plasirati sredstva koja smo dobili od Evropske investicione banke u visini od 50 miliona eura, kako bi dodatno doprinijeli oporavku crnogorske privrede - precizirao je Poček.
Bolje poslovne rezultate u prvih šest mjeseci ove godine Poček objašnjava odlukom jednog broja preduzeća da legalizuju dio svog poslovanja u sivoj zoni, „bilo zbog toga što su shvatili da tako realno dobijaju bolju šansu poboljšanjem svojih bilansnih pokazatelja za apliciranje za kredite, bilo zbog napora Ministarstva finansija i Vlade Crne Gore na suzbijanju sive ekonomije“.- Takođe, kriza koja već dosta dugo traje dovodi i do "čišćenja" preduzeća koja nijesu imala zdravu osnovu na kojoj su poslovala, tako da ostaju kompanije koje imaju zdrav biznis sa aspekta tržišta, knjigovodstva, ljudstva, marketinga i svega ostalog što tangira njihov opstanak. Na drugoj strani su pojedine banke koje, iako su u značajnoj mjeri stabilizovale svoje poslovanje, još uvijek trpe posljedice loših plasmana. Ti plasmani i dalje nagrizaju zdravo tkivo bankarskog sektora i dovode do prikazivanja loših rezultata. Ovo će trajati sve dok se loši plasmani ne amortizuju u cjelosti. Banke koriste sve dozvoljene instrumente da to amortizovanje razvuku na nekoliko godina, s obzirom da bi jednokratni otpis takvih aranžmana određene finansijske institucije, shodno regulativi Centralne banke, učinio trenutno neodrživim. Mislim da je do danas gro ovih plasmana "očišćen" i da iz dana u dan imamo realniju sliku bankarskog sektora - zaključio je Poček.
KAP koči oporavak: Čekajući da banke olabave uslove i uvećaju kreditne plasmane, trebalo bi se hitno posvetiti rješavanju situacije u najvećem crnogorskom izvozniku – Kobinatu aluminijuma Podgorica. Ova kompanija je u prvoj polovini godine zabilježila gubitak od 21,3 miliona eura, duplo veći nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Imajući u vidu da Kombinat nije u stanju da servisira preko 40 miliona eura duga za utrošenu struju, a da više ne može računati na državne subvencije, jasno je da će proizvodnja i poslovanje fabrike morati da se koncipira na drukčijim osnovama. S obzirom na značaj KAP-a za ukupnu ekonomiju i uticaj na bilanse robne razmjeni sa inostranstvom, čudi pasivnost Vlade koja mjesecima odbija da sprovede preporuke parlamenta, koje se temelje na raskidu saradnje sa ruskim vlasnicima. Iako odlaganje rješavanja ovog problema podrazumjeva nove gubitke za fabriku, EPCG i povezana preduzeća, očito da se Vlada odlučila za svojevremeno popularnu taktiku „aktivnog čekanja“.Problem je, međutim, što u ekonomiji koja je isprepletana brojnim poslovnim vezama i odnosima, svaki dan čekanja košta puno novca. U slučaju KAP-a, svako odgađanja samo povećava gubitak. Zato je neophodno da Vlada već početkom jeseni povuče rez i na taj način omogući da se crnogorska ekonomija izvuče iz teške krize. U suprotnom, taktika aktivnog čekanja može da se pretvori u strategiju neumitnog propadanja, a pozitivni rezultati nekoliko kompanija biće samo kap ohrabrenja u moru loših vijesti.
Siniša GORANOVIĆ
