Njih zato i ne iznenađuju rezultati nedavno predstavljenog istraživanja Ženske političke mreže prema kojima je čak devet od 10 političarki bilo diskriminisano samo zato što su žene, dok je sedam od 10 njih iskusilo neki oblik nasilja.
Čak, sve to su, kažu one, osjetile na sopstvenoj koži.
Poslanica Socijalističke narodne partije i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Danijela Đurović je tokom cijele političke karijere obavljala važne funcije. Potpredsjednica je SNP-a i dugogodišnja funkcionerka na različitim pozicijama od glavne menadžerke grada Herceg Novog, do predsjednice Skupštine opštine i potpredsjednice Opštine Herceg Novi.
Za sve to vrijeme osjećala je određenu vrstu diskriminacije, samo zato što je žena.
- Mnogo je veći napor potreban ženama na funkcijama i istaknutim pozicijama da budu jednako uvažavane kao njihove muške kolege koji su u istom statusu. To je, nažalost, realnost Crne Gore i nešto sa čim se i dalje moramo boriti – navodi Danijela Đurović.
U Crnoj Gori je danas, smatra ona, stvorena takva atmosfera da je zemlja, umjesto očekivanog napretka, zapravo nazadovala po pitanju rodne ravnopravnosti.
- Crna Gora je definitivno nazadovala po pitanju rodne ravnopravnosti. Više nije pitanje samo broja koliko je žena u Skupštini i na određenim pozicijama. Danas je mnogo veći udar na žene i to upravo one koje su najistaknutije. To je apsolutno neprihvatljivo. Štaviše, neprihvatljivo je najblaža moguća riječ, to je katastrofalno – kaže Đurović.
Žene iz sfere javnog djelovanja postale su meta anonimnih korisnika društvenih mreža i njihovih raznovrsnih mim uradaka koji udaraju na dostojanstvo svake žene. Danijela Đurović ne može ni da objasni zašto je to tako.
- Možda je to uticaj izuzetno jake polarizacije na političkoj sceni, različitih dešavanja i neke prevelike slobode u razmišljanju koje su donijeli rezultati parlamentarnih izbora. Društvene mreže definitivno predstavljaju nekontrolisan medijski prostor koji značajno utiče na javno mnjenje, a kao rezultat sada imamo apsolutno katastrofalnu situaciju. Ovo je definitivno Crna Gora u kojoj je ženi sve teže da živi. Koliko je aktuelna pandemija uticala na to da žene budu više izložene i diskriminisane sa aspekta rada i obaveza, sa druge strane žene, u javnom životu postale su meta i to ne zbog svog mišljenja, već zbog činjenice da su žene koje su se usudile da se bave politikom. Pandemija korona virusa izbacila je na površinu mnoge negativnosti društva, pa i seksizam i mizoginiju, na čijoj meti su upravo žene u politici. Ne mogu da objasnim zašto je to tako – navodi Đurović.
Njena koleginica i poslanica Građanskog pokreta Ura Božena Jelušić smatra da su govor mržnje i seksizam postali uobičajen način komunikacije.
- To je nešto što smo, manje ili više, iskusile svaka od nas – kaže Jelušić.
Dodaje da to što žene i dalje nijesu na višim pozicijama na izbornim listama predstavlja diskriminaciju i obezvređivanje političarki. Međutim, još veći problem Božena Jelušić vidi u nasilju nad političarkama u digitalnom i medijskom prostoru.
- Nasilje na društvenim mrežama, koje se ponašaju kao medij iako to nijesu, dešava se na oba pola političkog spektra. To pokazuje podešnjavanje društva, gubljenje određenih stečenih i društvenih prava i nizak nivo društvene kohezije, a sve to je posljedica radikalnog odsustva žene iz crnogorske istorije. U našoj istoriji žena nije subjekat koji djeluje – kaže Jelušić.
Ona smatra i kako Crna Gora danas prolazi kroz proces vraćanja određenih patrijarhalnih vrijednosti koje će, ukoliko se na takvoj praksi istraje, značiti istjerivanje žene iz prostora političke moći, a samim tim i zatiranje svih ljudskih i demografskih potencijala jedne zajednice.
- Ništa manje se u Crnoj Gori ne napadaju ni muškarci. Međutim, napadi na ženu su drugačijeg karaktera. Oni su napadi kroz tijelo i kroz tu vrstu objektivizacije tijela. Oni su duboko opskurni, skaradni i jako teški. To obeshrabruje mlade žene i političarke da uopšte uđu u tu arenu – zaključuje Jelušić napominjući da ravnopravnost žena Bruto društveni proizvod svake zajednice podiže za oko 20 odsto. Đurđica Ćorić
Nasilje nad političarkama zahtijeva institucionalni odgovor
Poslanica SNP-a Danijela Đurović podsjeća kako su članovi Odbora za rodnu ravnopravnost još na prvom zasijedanju ovog saziva parlamenta donijeli odluku da sve zakone i sva dokumenta koji uđu u skupštinsku proceduru posmatraju kroz „rodne naočare“ i traže način kako bi se to moglo unaprijediti sa rodnog aspekta.
- Činjenica je, međutim, da mi moramo da se vratimo nekoliko koraka unazad. Mnogo je truda uloženo po pitanju zakonodavstva koje se odnosi na porodično nasilje. Zakonodavstvo iz te oblasti je zaista uznapredovalo i sada postoji taj institucionalni odgovor na porodično nasilje. Međutim, po pitanju nasilja nad ženama u politici nema apsolutno nikakvog odgovora. To je nešto što nas je jako zabrinulo. Sve članice Odbora su to primjetile i stvorile potrebu da nađemo odgovarajući zakonski okvir da to bude kriminalizovano i riješeno kroz institucije – ističe Danijela Đurović.
