Istakao je da su svjesni da mnogi podnosioci ustavnih žalbi, ali i inicijativa i predloga već dugo čekaju ishode postupka pred sudom. Šćepanović ocjenjuje da Ustavni sud nije pod političkim uticajem, te da je nezavisan u svom radu.
Koliko Ustavni sud ima predmeta u radu i da li je ažuran u njihovom rješavanju? Od kada datiraju predmeti ?
Šćepanović:Ustavni sud ima u radu nešto više od 3.500 predmeta, od kojih su oko 3.340 predmeta formirani po ustavnim žalbama, a ostali se odnose na apstraktnu kontrolu ustavnosti i zakonitosti opštih pravnih akata, sa tendencijom daljeg rasta predmeta u postupku po ustavnim žalbama. Konstantan rast broja predmeta u postupku po ustavnim žalbama, po mojem mišljenju, „leži” u činjenici da se ustavna žalba, nakon presude Evropskog suda u predmetu Siništaj i drugi protiv Crne Gore, u principu, smatra dostupnim i djelotvornim pravnim sredstvom, koje se mora iskoristiti prije obraćanja Evropskom sudu, kao i činjenici da građani Crne Gore teže evropskim standardima zaštite ljudskih prava i sloboda, ne samo u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom, već i u postupku pred Ustavnim sudom.
Godina koja je za nama bila je izazovna u svakom pogledu, a posebno u odnosu na činjenicu što smo se suočili sa pandemijom virusa Kovid-19, problemom koji je opteretio gotovo cijeli svijet, i uslovio drugačiji način rada i funkcionisanja. To je, između ostalog, doprinijelo da prošle godine nije riješen godišnji priliv predmeta i da je na kraju izvještajnog perioda povećan broj onih koje kao nezavršene prebacujemo u ovu godinu. Svjesni smo da mnogi podnosioci ustavnih žalbi, kao i inicijativa i predloga već dugo čekaju ishode postupka pred Ustavnim sudom, ali ću se iskreno zalagati da Ustavni sud boljom organizacijom rada i povećanjem broja izvršilaca u Stručnoj službi, poveća ažurnost u periodu koji je pred nama.
Hoćete li uvesti praksu da sjednice budu javne kao što je to bio slučaj ranije, i time pokažete transparentniji odnos prema javnosti najviše sudske instance?
Šćepanović:Javnost rada Ustavnog suda uređena je Zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda Crne Gore. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, javnost rada se obezbjeđuje objavljivanjem odluka Ustavnog suda, objavljivanjem saopštenja o sjednicama na internet stranici Ustavnog suda, održavanjem javne rasprave u postupku pred Ustavnim sudom, održavanjem konferencija za medije i na drugi način.
Pored ovih načina, saglasno Poslovniku Ustavnog suda, javnost se obezbjeđuje i prisustvom predstavnika sredstava javnog informisanja na sjednici Ustavnog suda i javnim raspravama u Ustavnom sudu; objavljivanjem ustavnosudske prakse i važnijih podataka na internet stranici Ustavnog suda; izdavanjem zbirki značajnijih odluka i rješenja Ustavnog suda; izdavanjem drugih publikacija o radu i aktivnostima Ustavnog suda i razvoju ustavnog sudstva u Crnoj Gori; davanjem saopštenja sredstvima javnog informisanja; održavanjem konferencije za predstavnike sredstava javnog informisanja, kao i na druge odgovarajuće načine.
Lično ću se zalagati da javnost bude objektivno informisana o radu Ustavnog suda, posebno kada odlučuje o pitanjima od šireg društvenog značaja. O prisustvu predstavnika sredstava javnog informisanja na sjednicama i javnim raspravama odlučuje Ustavni sud, s tim što se u uslovima pandemije mora voditi računa o mjerama i prostornim kapacitetima.
U javnosti se pominje da će početkom naredne godine dvoje sudija poći u penziju, kako to komentarišete s obzirom na to da će ostati da odlučuje petoro sudija Ustavnog suda?
Šćepanović:Postupak izbora sudija uređen je Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu. Ustavni sud je u skladu sa svojom obavezom, propisanom Zakonom o Ustavnom sudu, u julu ove godine obavijestio Skupštinu o činjenici da dvoje sudija početkom sledeće godine ispunjavaju uslove za starosnu penzi ju, nakon čega je Skupština 5. avgusta prošle godine objavila javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda. Ovaj postupak, kako je javnosti poznato, još nije okončan i zavisi od Skupštine, a ne od Ustavnog suda.
Međutim, već sada je izvjesno da se okončanje postupka izbora dvoje sudija ne može očekivati prije nego što nastupe uslovi za prestanak funkcije dvoje sudija aktuelnog sastava. Kada se to desi, na Skupštini je da obezbijedi da Ustavni sud ne bude u situaciji da funkcioniše sa pet sudija.
Može li se Ustavni sud osloboditi političkog uticaja?
Šćepanović:Ako Vaše pitanje insinuira na to da se odluke Ustavnog suda donose pod uticajem političkih subjekata, na osnovu svog dugogodišnjeg rada, ranije kao savjetnika, a sada kao sudije, smatram da takva ocjena nije objektivna. Po mojem mišljenju, takva ocjena je često rezultat činjenice da u svakom sporu pred Ustavnim sudom postoje najmanje dvije strane, sa različitim zahtjevima i očekivanjima i da je jedna od tih strana, po pravilu, nezadovoljna ishodom spora.
Nezadovoljna strana je sklona osporavanju odluka suda iz svih razloga koji joj se čine opravdanim, a koji vrlo često nijesu razlozi zasnovani na relevantnim propisima. Ti razlozi se često nekritički prihvataju i od drugih subjekata, pa i od onih koji nijesu ni pročitali odluku i njeno obrazloženje. Međutim, uprkos činjenici da njihovi komentari, pogotovo ako se radi o komentarima pravnih laika, nemaju utemeljenje u Ustavu i zakonu, to najčešće nije smetnja da budu populistički prihvaćeni i interpretirani, što negativno utiče na povjerenje u Ustavni sud.
S druge strane, opšte poznato je da sudije Ustavnog suda dvotrećinskom većinom bira Skupština koja je, par ekselans, politički organ, što samo po sebi ne znači da je Ustavni sud pod političkim uticajem organa koji ga je birao. Naprotiv, smatram da je Skupština donošenjem Ustava, amandmana na Ustav i Zakona o Ustavnom sudu, obezbijedila normativne pretpostavke za nezavisnost Ustavnog suda i sudija tog suda pojedinačno.
Pri tome, treba imati u vidu činjenicu da sudija Ustavnog suda ne odlučuje kao sudija pojedinac već jednoglasno u Vijeću od troje sudija, odnosno većinom glasova na sjednici Ustavnog suda. Međutim, u kojoj mjeri će sudi ja u konačnom biti samostalan i nezavisan u radu i odlučivanju zavisi od svakog sudije pojedinačno. Vjerujem da se sudije Ustavnog suda, pri odlučivanju, rukovode samo Ustavom, potvrđenim međunarodnim ugovorima, zakonima i relevantnom međunarodnom praksom, a ne nekim drugim razlozima, pa ni političkim.
Tražiće optimalna rješenja
Koji će biti Vaši prioriteti u radu u narednom periodu?
Šćepanović:Prioriteti u radu će, prvenstveno, biti da se u okviru postojećih kadrovskih i prostornih kapaciteta iznađu optimalna rješenja za bolju i efikasniju organizaciju rada; jačanje kadrovskih i prostornih kapaciteta, u skladu s obimom poslova i materijalnim mogućnostima države i poboljšnje ažurnosti u radu na predmetima, uz istovremeno vođenje računa o kvalitetu odluka Ustavnog suda.
Zlonamjerni komentari
Prozivali su Vas da ste DPS aktivista. Kako to komentarišete?
Šćepanović:U vezi sa tim navodima ističem da se radi o zlonamjernim i tendencioznim komentarima, koji potiču od novinskog članka, pisanog po zadatku, nakon mog izbora za sudiju Ustavnog suda 2013. godine.
