„Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku. Posebno je paradoksalno da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore“, poručila je ona u saopštenju.
Isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, kako je navela, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti.
„Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar“, poručuje savjetnica Milatovića.
Od Uprave policije i nadležnog tužilaštva očekuje da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje, kako se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili.
„Podjednako je važno omogućiti ponovnu javnu projekciju prekinutog filma, jer je to jedini jasan način da poručimo da nasilje ne može pobijediti umjetnost, kulturnu raznolikost i međuetnički sklad“, zaključuje Pejović-Eraković.