“Naime, iz saopštenja Savjeta nedvosmisleno proizilazi da umjesto da je Savjet procjenjivao ispravnost Medojevićeve kandidature, Savjet je prepustio Medojeviću da sam to procijeni. U pokušaju odbrane, Savjet AZLP-a navodi da je Medojević dostavio izjavu da ne postoje smetnje za njegovo imenovanje, kao i da je “Medojević uz dokumentaciju dostavio i Mišljenje Ministarstva javne uprave, kao jedino nadležnog državnog organa za tumačenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima”, navodi se u reagovanju CGO.
https://www.portalanalitika.me/clanak/savjet-azlp-medojevic-izabran-u-skladu-sa-zakonom
Smatraju da je ovakvo objašnjenje načina rada Savjeta AZLP-a krajnje problematično i zabrinjavajuće.
“Na primjer, to bi značilo da je kada, u okviru svojih nadležnosti, Savjet odlučuje o zahtjevu za zaštitu prava dovoljno da subjekt nadzora Savjetu AZLP-a pošalje izjavu da nije povrijedio nečije pravo!? Sporno je i što Savjet AZLP-a prihvata mišljenje Ministarstva javne uprave (MJU) koje je dostavio Medojević. Član 73 Zakona o državnoj upravi propisuje da samostalni organ uprave može tražiti od ministarstava mišljenje, objašnjenje i instrukcije za primjenu pojedinih odredaba zakona i drugih propisa. Međutim, Medojević nije samostalni organ uprave pa je mišljenje koje je pribavio pravno neprihvatljivo”, navodi se u reagovanju CGO.
Podsjećaju Savjet AZLP-a da, shodno Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave, MJU daje mišljenja na prijedloge zakona i drugih propisa ili opštih akata koji se odnose na pitanja u vezi sa državnom upravom i lokalnom samoupravom, kao i na prijedloge zakona kojima se uređuju odstupanja od upravnog postupka, a da ne daje tumačenja zakona jer bi tako bilo i propisano.
“Zato zabrinjava shvatanje Savjeta AZLP da je MJU jedini nadležni državni organ za tumačenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a što je i suprotno abecedi prava. Naime, MJU vrši nadzor nad primjenom pomenutog Zakona, a za njegovo tumačenje su nadležni svi državni organi, pa i AZLP iako toga očigledno nije svjestan. Da MJU nije jedini nadležni državni organ za tumačenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima potvrđuju i stotine slučajeva u kojima su nadležni sudovi, tumačeći odredbe tog Zakona, dosuđivali zapošljenima u državnim organima naknade štete i što je poznato cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, mada izgleda ne i Savjetu AZLP-a”; ističe se u reagovanju.
Na ograničenost pravnih dometa Savjeta AZLP-a, kako su naglasili, ukazuje i pokušaj da pogrešnu primjenu eksplicitne norme svedu na izgovor da Zakon o državnim službenicima i namještenicima terminološki razlikuje određivanje vršioca dužnosti do šest mjeseci od imenovanja.
“Ni jezičkom gimnastikom Savjet AZLP ne može pokriti nezakonitost, jer Zakon o državnim službenicima i namještenicima u članu 61, stav 2 propisuje da vršioca dužnosti određuje upravo organ nadležan za imenovanje, odnosno postavljenje starješine organa uprave, odnosno službe ili lica koja vrše poslove visoko rukovodnog kadra. Suštinski, upravo organ nadležan za imenovanje, odnosno postavljenje (u ovom slučaju Vlada Crne Gore) određuje koje će lice biti imenovano ili postavljeno da vrši određenu funkciju. S obzirom da je Medojevića imenovala Vlada on ne može biti biran za direktora Agencije, jer je to u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka koje precizira uslove i prepreke za izbor članova Savjeta AZLP-a i direktora Agencije. Konačno, na opasku Savjeta AZLP da je prigovor CGO-a na izbor direktora Agencije “stigao ekspresno” konstatujemo da je odgovor Savjeta AZLP-a stigao još brže. Toliko brzo da je potvrdio naše sumnje da ta institucija iz dana u dan bilježi regresiju u primjeni propisa. Naime, član 15 Pravila o radu Agencije propisuje je da je najkraći rok za održavanje sjednice Savjeta 24 časa od njenog zakazivanja. Budući da je saopštenje CGO-a objavljeno u nedjelju oko 11h00 (zavisno od dinamike medija), a da je Savjet AZLP-a odgovorio u nedjelju nekih pet sati kasnije očigledno je da je Savjet održao sjednicu suprotno sopstvenim Pravilima o radu”, zaključuje se u reagovanju koje potpisuje Tamara Milaš, koordinatorka programa Ljudska prava.
