“Kad sam bila mala često sam željela da sam neko drugi. Da imam neki drugi identitet”. Tako, u samo dvije rečenice, Egipćanka Biljana Alković, opisuje osjećanje vlastitog položaja u crnogorskom društvu.
Biljana je svršeni sudent novinarstva na Fakultetu političkih nauka. Ima 38 godina, završila je vanredno srednju školu, potom fakultet. Prva je Egipćanka koja je završila osnovne studije na Univerzitetu Crne Gore.
Veliku moralnu i materijalnu podršku pružali su joj, kaže, ljudi iz Fondacije za stipendiranje Roma koju smatra štitom od diskriminacije za marginalizovane ljude. Zahvaljujući Fondaciji takođe je završila srednju školu i Školu novinarstva na Institutu za medije Crne Gore.
Diskriminacija i manipulacije: “Diskriminacije je ranije bilo puno više i bila je surova, danas je blaža i prikrivena”, govori Alković za Portal Analitika.
U početku su, tvrdi, kolege sa fakulteta prema njoj bili prilično rezervisane. „Kada bih se pojavila na fakultetu, čula bih šaptanja i razne komentare. Vremenom smo se i kolege i ja opustili. Šaljiva sam osoba i smisao za humor mi je pomogao da budem prihvaćena.”
Njeni sunarodnici su, ističe Alković, spremni da slijede njen primjer. „Vrijeme koje dolazi pokazaće da Egipćani i Romi traže svoje mjesto u društvu, jer ranije to nije bilo moguće zbog velike nepismenosti i siromaštva. Zbog toga porodice nisu vidjele značaj u obrazovanju, tako da to nema veze sa tredicijom naših naroda. Sada se stvari lagano mijenjaju”, kaže Alković.
Po njenom mišljenju, i sama skraćenica RAE (Romi, Aškalije, Egipćani) je - uvredljiva. Za to krivi međunarodne eksperte, a ne crnogorsko društvo. “Kako bi se Crnogorci, Srbi, Albanci osjećali kada bi ih sve stavili u jednu skraćenicu”, pita Biljana Alković i naglašava da u Crnoj Gori ima porodica Roma i Egipćana koji ovdje žive već pedesetak godina, a da su zakonom o državljanstvu - uskraćeni za osnovna prava: dobijanja državljanstva, sticanja crnogorskih dokumenata...
Glasačko pravo im - nikada nije bilo uskraćivano, ironično naglašava Alković, ukazujući da su pripadnici manjinskih naroda „bogomdani“ za političke manipulacije.
Slične i različite sudbine: Priče pripadnica drugih manjinskih naroda sa kojima smo razgovarali unekoliko su slične onoj koju nam je ispričala Biljana Alković.
„Moj brat je, zbog diskriminacije, u šestom razredu napustio školu“, kaže Anita Zećiri, Romkinja iz Herceg Novog. Ona je studentkinja treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici. Za razliku od vlastitog brata, ona je imala drugačije iskustvo sa školskim drugovima. „Sem povremeno ružnih riječi prilikom dječijih svađa, nisam imala velikih problema u školi“, kaže Zećiri.
Danas, na fakultetu, studira „kao sav normalan svijet“. „Kolege na fakultetu me lijepo prihvataju, mada ima onih koji su na distanci kada im kažem koje sam nacionalnosti“, priča Anita Zećiri.
Podgoričanka, Romkinja Behija Ramović, kao dijete i tokom školovanja, nije imala problema sa diskriminacijom. Njeni problemi, priča, nastali su kasnije.
„Potičem iz porodice koja je asimilovana u crnogorsko društvo tako da problema diskriminacije nisam imala. Na fakultetu sam ponekad samo čula podrugljiv komentar ili osjetila neki podozriv pogled“, kaže Behija.
Behija Ramović ima kćerku od dvanaest godina, đaka šestog razreda škole „Božidar Vuković Podgoričanin“. Nije joj lako da sama podiže i vaspitava dijete.
«Mislim da mi to što sam Romkinja i samohrana majka, otežava da se zaposlim i iznajmim stan», kaže Behija.
Poželjna budućnost: Anita i Behija su nedavno, sa još četvoro svojih sunarodnika, položile stručni državni ispit koji im omogućava da se zaposle u nekoj državnoj instituciji.
Anita će, nakon diplomiranja, obavljati pripravnički staž u Ministarstvu pravde, čiji je stipendista. Behija očekuje da se zaposli u školi „Božidar Vuković Podgoričanin“ u kojoj je već tri godine angažovana kao romski asistent. Planira i da nastavi sa studijama na Fakultetu političkih nauka.
„Romi su vrijedni kao i svi drugi ljudi samo im treba pružiti šansu i jednake početne uslove“, saglesne su Anita i Behija i apeluju na društvo da, poštujući zakone o manjinama, pomognu Romima da se integrišu u crnogorsko društvo. One ističu da vlast mora da se potrudi da ih učini ravnopravnim
Fondacija za stipendiranje Roma, koja im pomaže da se školuju, uputila je poziv svim relevantnim državnim institucijama da afirmišu zapošljavanje Roma. U junu je završen program stipendiranja petnaestoro osnovaca OŠ Božidar Vuković Podgoričanin, a Fondacija priprema i drugu grupu Roma koja će polagati stručni državni ispit.
Prema popisu iz 2003. godine u Crnoj Gori je ne[to vi[e od dvije hiljade Roma (preciznije, 2061 osoba), a prema istraživanju Monstata iz 2008.godine ovdje živi – deset hiljada Roma i Egipćana! Problemi prilikom prikupljanja podataka su jezička barijera i nepismenost, tako da su pripadnici ovih naroda uglavnom bivali registrovani kao Srbi, Crnogorci, Albanci, tvrde u Fondaciji. Zato, da bi rezultat predstojećeg popisa stanovništva bio vjerodostojan, potrebno je, smatraju u Fondaciji, da među popisivačima obavezno bude i predstavnika manjinskih naroda.
Anita, Behija i Biljana pokazale su svojim sunarodnicima da se upornošću može postići uspjeh. Ako budu pratili njihov primjer, neminovno je da u budućnosti bude još više Roma i Egipćana na fakultetima i državnim institucijama.
Branko Vukelić
