Bivši načelnik generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić gostuje večeras na Tviter Spejsu.
Tema je vojna agresija na Ukrajinu i bezbjednosna situacija u Evropi, s posebnim osvrtom na Zapadni Balkan i Crnu Goru.
Za agresiju Smardžić kaže da je odavno planirana, a njeni korijeni sežu duboko u prošlost.
„Rusija ima tzv. strategijske vježbe koje izvodi svake četiri godine. Tada isprobava tehnologije. Nakon prethodne vježbe, prije čina aneksije Krima, izvedena je jedna vrsta snap vježbe, koje su karakteristične po tome što ni sami učesnici ne znaju koji je cilj vježbe, odnosno vrlo se brzo prelazi iz vježbe u ratno dejstvo“, objašnjava Smaradžić.
Kako kaže, slična stvar se desila i sad.
„Ipak, za razliku od prijašnjih vježbi, vidjelo se da nije glavni cilj vježbe suprotstavljanje NATO-u, već pripremanje snaga za agresiju nad Ukrajinom“, ocjenjuje Samardžić.
Kako navodi, nažalost u NATO-u nije lako donijeti političku odluku, jer se svaka odluka donosi konsenzusom, a mnoge države članice nijesu ni vjerovale da će doći do ovoga.
„Imali smo više scenarija šta bi se moglo desiti. Mnoge zemlje su vjerovale da do napada ipak neće doći“, kaže Samardžić.
Putin je bio ohrabren, kako kaže, da zbog dešavanja u prošlosti postupi kako je postupio, računajući na zakašnjelu reakciju međunarodne zajednice.
„Međutim, naišao je na neočekivani otpor i veliko herojstvo Ukrajinaca, kao i na nevjerovatno jedinstvo međunarodne zajednice. Prvi put ovako sinhronizovano djeluju NATO i EU“, ističe Samardžić.
Nevoljne instrumente moći, u prvom redu sankcije, kako kaže, prvo je usvojila EU, a broj sankcija raste iz dana u dan. Samardžić tvrdi i da sa sankcijama treba nastaviti te da ih treba uvesti i Bjelorusiji.
Putinov cilj je da spoji Krim s teritorijom Rusije, ali i da poveže i oblasti u Moldaviji. Postavlja se pitanje da li će nastaviti s taktikom koju je prvobitno zamislio, okruživanjem i blokiranjem velikih gradova.
„Rusi su prvih dana imali velikih promašaja. Jedna od manjkavosti je što ima dosta neiskusnog rukovodnog kadra i vojnika, ali to ne smije da nas zavara“, ističe Samardžić.
Prijetnja upotrebom strateškog nuklearnog naoružanja za cilj ima, kako kaže, da izvede psihološki efekat, da izazove strah. Druga velika opasnost su rakete malog i srednjeg dometa.
Kako navodi, NATO je aktivirao borbene planove, za više situacija.
„NATO će preduzeti sve što je potrebno da zaštititi sve stanovnike pod njegovim kišobranom“, ističe Samardžić.
Rusija dominira u vazduhu, kako kaže, jer kontroliše kompletan vazdušni prostor. Tome u prilog ide i činjenica, kako ističe admiral, da se ne bi stvorila kolona ispred Kijeva da Rusija nema kontrolu vazdušnog prostora.
„Ono što je vidljivo jeste da Ukrajina dobro koristi neka iskustva koja je skupila učešćem u mirovnim misijama, kao i iz zadnjeg sukoba“, navodi Samardžić.
Dodaje da je mišljenja da Putin neće izdržati još dugo.
„Svaki dan rata ide u korist Ukrajine, a svako produženje dejstava se ne isplati Rusiji“, ističe Samardžić.
Kako je kazao, Putin je mislio da će Kijev pasti za tri dana, pa se ne može zamisliti njegovo razočarenje kad je shvatio da se to ipak neće dogoditi.
„Najveći problem Putinu će predstavljati građani Rusije, oni ga jedini mogu svrgnuti“, ističe Samardžić.
Kada je riječ o nacionalnom kontekstu i i današnjoj vijesti o neodržavanju sjednice Savjeta o nacionalnoj bezbjednosti, Samardžić kaže da smo došli u situaciju da svako tumači Ustav kako hoće.
"Danas je odluku, koja je izuzetno laka, Savjet trebalo jednostavno da proslijedi Skupštini na odlučivanje i pokažemo našu odgovornost kao država članica NATO-a“, kazao je.
Nažalost, kako ističe, u posljednjih godinu smo svojim nepostupanjem pokazali da smo više nego neozbiljna članica ovoga saveza.
„Trebaće mnogo vremena da povratimo povjerenje i saniramo stvati koje nijesu urađene", kazao je Samardžić.
Treba nam, kako ističe, sanacioni plan da se sistem odbrane dovede na nivo koji je potreban Crnoj Gori.
Samardžić ističe da treba napraviti razliku između političkog i vojnog cilja te da je politički cilj Rusije mnogo veći od njenog vojnog cilja.
Ipak, NATO mu predstavlja jednu od najvećih prepreka.
„NATO neće ratovati u Ukrajini, ali ukoliko se Rusija usudi da napadne bilo koju članicu, NATO će znati na koji način da odgovori“, ističe Samardžić.
Upravo zbog toga, kako kaže, nema razloga za širenje panike među našim stanovništvom, ali u slučaju napada moramo dati sve od sebe da se zaštiti Alijansa.
Dodaje i da je žalosno u čijim je rukama sudbina ljudi.
„Žalosno je što je sudbina ljudi u rukama onih koji, da su se pitali, danas bi ruska vojna baza bila u Luci Bar“, navodi Samardžić.
Kad je u pitanju uloga Kine, Samardžić kaže da je NATO tretira kao partnera, a ne kao neprijatelja. Istovremeno, kako navodi, vrlo pomno prati i ulaganje Kine u vojno naoružanje.
„Posebno zabrinjava razvoj novih hipersoničnih balističkih raketa, koje je, kako kaže, teško presresti i detektovati“, smatra Samardžić
Dva razloga za iniciranje promjene Strateškog koncepta je, kako kaže, upravo Kina i jačanje njene vojne moći.
Kina se trenutno, kako kaže, drži po strani i gleda lične interese te smatra da će iz ovoga sukoba ona najviše profitirati.
Ne zna da li će Ukrajina biti primljena u NATO jer, kako kaže, u mnogim državama javnosti nije bila za to da se Ukrajina primi, jer su znali koliko je to osjetljiva teritorija.
„Nadam se da će biti veće raspoloženje da se Ukrajina uključi u NATO, nakon ove agresije kojoj svjedočimo ovih dana“, smatra Samardžić.
Kad je u pitanju Balkan, kako kaže, imaćemo posljedica, prvenstveno u ekonomskom pogledu. Ipak, najveće posljedice osjetiće, po njegovom mišljenju, Srbija.
„Ona pokušava i dlaje da balansira, ali to je dosta teško. Neutralnost je dobra u mirnim vremenima, lai u kriznim je neutralna zemlja izložena svim mogućim opasnostima. Srbija je zavisna od Rusija, zbog čega će i pretrpjeti veliku ekonomsku štetu“, navodi Samardžić.
Takođe, navodi da su otežavajuća okolnost i predstojeći izbori.
Naša sreća je, kako kaže, što smo članica NATO-a.
„Da nijesmo dio Alijanse, ne smijem ni da zamislim što bi se moglo desiti s nama“, ističe Samardžić.
