Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić uputio je zahtjeve za slobodan pristup informacijama potpredsjedniku Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksi Bečiću, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivici Janoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, tražeći objašnjenja o ulasku Mihaila Zvinčuka i Konstantina Strukova u Crnu Goru uprkos zabrani ulaska.
Podsjetimo, Zvinčuk je ruski ratni bloger, bivši pripadnik pres-službe Ministarstva odbrane Rusije i osnivač proruskog Telegram kanala „Ribar“. Strukov je ruski milijarder, rudarski tajkun, političar i vlasnik kompanije „Južuralzoloto“ (Yuzhuralzoloto - UGK), jednog od najvećih proizvođača zlata u Rusiji.
Samardžić je čelnicima bezbjednosnog sektora postavio šest pitanja, kojima traži da se utvrdi da li su državne službe svjesno omogućile dvojici ruskih državljana ulazak u Crnu Goru, iako su na snazi bile zabrane predviđene odlukama Vlade o međunarodnim restriktivnim mjerama.
Posebno traži odgovor na informaciju da je Konstantin Strukov, nakon uvođenja zabrane ulaska, u više navrata prelazio državnu granicu Crne Gore, kao i podatke o tome ko mu je eventualno omogućio nesmetan boravak u zemlji.
U zahtjevima Samardžić traži da nadležni organi saopšte da li je Zvinčuku ili Strukovu svjesno omogućen ulazak, ko je i kada donio ili odobrio takvu odluku i na osnovu kojeg zakonskog propisa.
Navodi da u odlukama Vlade i važećim zakonima nije pronašao odredbu koja bi omogućavala ulazak u Crnu Goru uprkos uvedenoj zabrani.
Ukoliko njihov ulazak nije bio svjesno omogućen, traži informacije o tome da li je sprovedena provjera ili pokrenut postupak radi utvrđivanja odgovornosti za eventualni propust.
Jedno od šest pitanja odnosi se na čarter let iz Beograda, koji je 3. juna 2026. godine sletio u Tivat, uoči Samita Evropska unija – Zapadni Balkan.
Samardžić podsjeća da je Uprava policije saopštila da je, u susret tom događaju, podigla mjere bezbjednosti na prvi, najviši stepen.
Od nadležnih traži odgovor i da li je spisak putnika tog leta provjeren prije odobravanja leta, odnosno prije slijetanja u Tivat.
Ukoliko provjera nije obavljena, traži da se precizira koji je organ bio zadužen za kontrolu putnika, da li je utvrđeno ko je odgovoran za eventualni propust i da li je neko pozvan na odgovornost ili je protiv njega izrečena odgovarajuća mjera.
Samardžić je zatražio da mu odgovori budu dostavljeni elektronskim putem, za svaku od šest tačaka pojedinačno. Ukoliko je pristup nekoj od traženih informacija ograničen, traži da nadležni organi navedu konkretan zakonski osnov za takvo ograničenje i odgovore na preostala pitanja.



4






