Pisac Salman Ruždi prvi put javno je govorio o napadu iz avgusta 2022. godine, u kojem je teško ranjen na književnom događaju u američkoj državi Njujork.
Pisac je dao intervju za magazin The Hollywood Reporter, uoči premijere na Sandensu dokumentarca “Knife: The Attempted Murder of Salman Rushdie” Aleksa Gibnija, koji njegovu priču preoblikuje u priču o preživljavanju, partnerstvu i prkosu.
Film donosi intiman prikaz Ruždijevog oporavka, koristeći video-dnevničke snimke koje je tokom boravka u bolnici pravila njegova supruga, spisateljica i pjesnikinja Rejčel Eliza Grifits. Javnosti su po prvi put prikazani trenuci neposredno nakon napada, uključujući fizičke posljedice koje su autora dovele na ivicu smrti.
„Zaista nijesmo znali hoćemo li se iz ovoga izaći“, kaže Ruždi, prisjećajući se tih stravičnih dana, ali naglašava da se ne vidi kao simbol borbe za slobodu govora, iako ga javnost često tako doživljava.
Umjesto toga, sebe opisuje kao povučenu osobu i pisca, kome je u najtežem trenutku presudnu ulogu imala ljubav i briga njegove supruge.
Kako piše Hoolywood reporter, “Knife” će premijerno biti prikazan na Sandensu 25. januara, a mjesto je teško zamisliti prikladnije: posljednje izdanje festivala u Juti, rođenog iz borbe protiv cenzure, poistovijećenog sa dugogodišnjim liderom koji je tu misiju oličavao. Robert Redford je otišao, ali nekako je Ruždi, koji po sopstvenom priznanju nije trebalo da bude živ već decenijama, još tu, noseći barjak, usamljeni liberalni glas u sve neliberalnijem vremenu.
Nakon više od decenije skrivanja zbog fetve izrečene nakon objavljivanja romana Satanski stihovi, Ruždi je godinama vodio javni život vjerujući da je prijetnja prošlost. Napad je, kako kaže, djelovao kao povratak nečega za šta je mislio da je davno iza njega.
„Djelovalo je kao nešto iz prošlosti, kao putnik kroz vrijeme“, kaže Ruždi, dok njegov napadač trenutno služi višedecenijsku zatvorsku kaznu.
Pisac je otvoreno govorio o traumi, terapiji i povratku na mjesto napada, što za njega predstavlja čin oslobađanja, a ne straha.
Onima koji bi njegov primjer koristili za antiislamske argumente, Ruždi poručuje da vidi mnogo širu epidemiju.
„Ono što se desilo jeste da je ideologija postala snažniji motivacioni faktor. Karl Marks je rekao da je ekonomija primarna. Ali ispostavlja se da je ideologija primarna. A islamska stvar je samo jedna manifestacija toga. Ima toga i bliže kući”, upozorio je.
Govoreći o pisanju pod pritiscima, autor poručuje da je autocenzura najveća opasnost za književnost i slobodu izražavanja, i da, uprkos pritiscima, pisci moraju imati hrabrosti da govore ono što smatraju istinom.
„Ljudi me pitaju za savjet i ja kažem: ‘Samo uradi to. Uradi.’ Jer najgora stvar na svijetu je autocenzura. Ako ćeš tako da pišeš, onda poštedi svijet te knjige”, kaže slavni pisac.
Iako priznaje da razumije strah mlađih autora u savremenom društvu, Ruždi zaključuje da, u njegovim godinama, odbija da živi tako.
“I jako je teško naći hrabrost da jednostavno kažeš ono što moraš da kažeš. Ja? Previše sam star da bih mario“, priznaje on.
Dokumentarac Knife tako se, prema njegovim riječima, ispostavlja ne kao priča o pokušaju ubistva, već kao - ljubavna priča.
