Koliko je Sveti Vladimir poštovan u Ostrosu uvjerili su se ovih dana i arheolozi koji istražuju kompleks čuvenog manastira Prečista Krajinska. Tu na mjestu gdje je stolovao dukljanski knez Vladimir, istorijska ličnost o kojoj su ispričane čudesne legende, njegov kult je i danas živ i poštovan. Uz sami manastir nalazi se livada koja je u privatnom vlasništvu i arheolog Vilma Kovačević priča da je vlasnik prilikom sadnje maslina otkrio skelet. Odmah je prestao sa radovima i odlučio da na cijelom prostoru uz južnu stranu manastira više ništa ne radi. Ponuđeno mu je i da taj komad zemlje proda, ali ni to nije želo da učini. To je za njega sveto mjesto, jer je pripadalo Vladimiru.
O Prečistoj Krajinskoj i Vladimiru pričala je i istorija i legenda, a arheolozi su ovih dana tu da saznaju više o genezi manastira, istraže ga, jer još uvijek njegov nastanak nije na pravi način definisan. Arheolozi koje smo zatekli kako istražuju groblje uz južnu stranu manastira kažu da su svoj rad usmjerili upravo na nekropolu, jer ona do sada nije istraživana.
Rukovodilac istraživanja arheolog Vilma Kovačević kaže za Portal Analitika da bi posebno interesantno bilo da nađu grob Vladimirove žene Kosare. Samuilova kćer Kosara se nakon Vladimirove smrti zamonašila u Prečistoj Krajinskoj i smatra se da je tu sahranjena. Vladimir je mučenički stradao tako što je na prevaru doveden kod sinovca makedonskog cara Samuila, koji mu je odrubio glavu. Priča o Vladimiru je priča o državničkoj hrabrosti i posvećenosti svom narodu, i čudesnim moćima čovjeka koji je za života postao svetac.
Od Prespe, preko Krajine do Albanije: Arheolog Vilma Kovačević podsjeća da je profesor Rajko Vujičić istraživao kult Svetog Vladimira i zabilježio da je bio vrlo poštovan u Albaniji. Poslije ubistva u Prespi, Kosara je Vladimirove kosti prenijela u Prečistu Krajinsku, ali kako je bio proglašen za zaštitnika grada Drača, njegove kosti su prenijete u Albaniju. Mošti su se nalazile u crkvi Šin Đon (Sveti Jovan) kod Elbasana, a danas su pohranjene u pravoslavnoj crkvi u Tirani. Njegov kult je toliko poštovan i kod nas i u Albaniji, Makedoniji, pa i Hrvatskoj, i iz "Ljetopisa popa Dukljanina" saznajemo dosta o Vladimiru, kaže Vilma Kovačević.
Govoreći o istraživanjima Prečiste Krajinske objašnjava da im je cilj, odnosno ideja vodilja, da otkriju temelje starije crkve Svete Marije iz 11. vijeka i samostana, jer u istraživanjima rađenim posljednji put prije tridesetak godina nisu pronađeni ostaci ranije crkve.
- To je razumljivo jer je u tom periodu manastir bio potpuno urušen i tada se prije svega morao raščistiti prostor. Tom prilikom je manastir konzerviran, izuzev kule koja nije dovršena. Arhitektura kakvu danas vidimo je s kraja 14. i početka 15. vijeka. i tokom starih istraživanja u ruševini je otkriven dio krsta enkolpiona, koji se datira u period od 9. do 11. vijeka. Prema ranijim istraživanjima smatra se da se temelji starije crkve nalaze ispod postojeće, jer je poznato da se kultno mjesto poštovalo i da se na temeljima stare zidala nova crkva, dodaje Kovačević.
Na temeljima stare podignuta novija crkva: Arheolozima je bio cilj da pronađu strariju crkvu, Kosarin grob i istraže nekropolu, ali kako kaže naša sagovornica, kada su došli na teren shvatili su da to neće biti moguće uraditi u jednoj kampanji. Mnogo je vremena potrošeno na raščišćavanje terena i pripremu, počele su i kiše koje ni idu na ruku istraživačima, i stoga će predložiti da se iduće godine urade reviziona istraživanja same crkve. U onim urađenim 1985. godine nije se išlo dovoljno duboko da bi se mogli otkriti temelji ranije crkve, a i rezultati tadašnjih istraživanja nisu objavljeni, kaže Kovačević.
Stoga su se kako, objašnjava arheolog Nikola Borovinić, usmjerili na istraživanje nekropole. Pronašli su dosta grobova, od kojih neki imaju kamenu konstrukciju.
- Ovo je monaško groblje, i tu se sahranjivalo tokom dugog perioda. Ne čudi zato što ima dosta grobova i što su isprepletani. Skeleti su orjentisani istok-zapad. U nekim slučajevima kamena ploča išla je preko groba, a u nekima je nema. Nisu pronađeni nikakvi grobni prilozi, ništa što bi pomoglo pri datovanju. Pronašli smo samo parčiće cigle i skromne keramičke predmete koji se vezuju za život manastirskog konaka, ali naše istraživanje se nastavlja, istakao je Borovinić.
Čitanje života iz nekropole: Arheolog Mitra Cerović podsjeća da se kroz groblja često može rekonstruisati cijeli život i da zato pokušavaju da determinišu načine sahranjivanja. Nekropola je, kaže, pratila intenzivan život manastira. Ipak, naglašava da je važno otkriti temelje starije crkve, ali to zahtjeva veću ekipu, više novca i mora se raditi duže.
- Od 1985. nije u Prečistoj Krajinskoj ništa istraživano i na osnovu ovoga do sada otkrivenog vidi se da se moraju nastaviti istraživanja. Poenta je da se urade i rekognosciranja okolnog područja. Obišli smo u literaturi poznate lokalitete u blizini kao što je Kraljić, gdje je bio Vladimirov dvor. Pored njega treba istražiti još neke mjesta u okolini, a to će biti prilika da osvježimo memoriju, podsjetimo se naše istorije koju nedovoljno poznajemo. Kroz ta mjesta podsjećamo se važnih uporišta naše kulture. Vladimir je prvi dukljanski knez i svetac, a na ovom mjestu se poslije srećemo sa Balšićima, čuvenom vlastelinskom porodicom, koja je dala veliki doprinos i u državnom i u graditeljskom smislu, kaže Cerović.
I ona i Vilma Kovačević ističu da je u pitanju reprezentativan lokalitet i da bez njega nema praćenja puteva kontinuiteta, kako se i zove projekat koji su inicirali Ministarstvo kulture i Narodni muzej Crne Gore.
I kako to biva kada je u pitanju prošlost, o njoj se uvijek nedovoljno zna, ali ono što je sigurno jeste da je Prečista Krajinska bilo jedno od najzanačajnijih svetilišta prve crnogorske države Duklje. Za Prečistu Krajinsku vezana je i čuvena legenda o ljubavi Vladimira i Kosare, koja se smatra za jedno od najljepših djela srednjevjekovne literature, ne samo kod nas, već i u Evropi. U ovom manastiru se, u crkvi Svete Marije, prema "Ljetopisu popa Dukljanina", nalazila knjiga dobrih djela i čudesa Svetog Vladimira. Knez Vladimir je u Dukljaninovom djelu više puta nazvan beatus (blaženi), što je prvi stepen svetosti i tri puta sanctus (sveti). No, suština Vladimirovog kulta je u tome što je on svetac koga poštuju svi, što je bliži od ijednog drugog ljudima svih vjera.
Sa takvim osjećanjem smo i napustili Prečistu Krajinsku. Spuštajući se prema Baru, gledajući prema Rumiji na koju se vjekovima iznosio krst njemu u čast, tom mučeniku Vladimiru koji je želio da pripada svima, ostaje vam samo da primjetite da crkvi na Rumiji nije mjesto. Vladimir je jednostavno više od crkve. No, to je tema za neku drugu priču...
Suzana KAPETANOVIĆ
