To je jedan od sporova koje je Fond PIO pokrenuo protiv grupe vojnih penzionera koji su u proteklih 14 godina, otkada ih je preuzeo od beogradskog Fonda SOVO, svoja prava po različitim osnovima uglavnom ostvarivali sudski. U razgovoru sa nekolicinom njih rečeno nam je da je Fond PIO, nakon ove odluke, počeo da se odriče tužbenih zahtjeva po istom osnovu protiv preostalih tuženih vojnih penzionera.
Tužba
Fond PIO je ovom tužbom tražio povraćaj razlike između isplaćenih penzija, navodeći da su rješenjem o penziji iz 2011. uračunata dva vanredna usklađivanja od po deset odsto koja se shodno izmjenama Zakona o obeštećenju iz 2010, smatraju akontacijom na ime usklađivanja po osnovu Zakona o Vojsci Jugoslavije za period od avgusta 2005. do avgusta 2007. godine. Tada je isplata penzija za preko tri hiljade vojnih penzionera uvedena u crnogorski penzioni sistem. Tužbeni zahtjev bazirali su na tome da je rješenjem iz 2016. prestao pravni osnov za isplatu koja uključuje ta usklađivanja te da je to pojedine penzionere stavilo u povoljniji položaj od preostalih.
U odgovoru na tužbu navodi se da je Fond PIO rješenje, koje je osnov za podnošenje tužbe donio sa preko pet godina zakašnjenja, imajući u vidu da je prema izmjenama Zakona o PIO, koji je stupio na snagu početkom januara 2011, bio dužan da u roku od 60 dana od stupanja na snagu utvrdi konačan iznos penzije. Penzioner navodi da je u penziju otišao u decembru 1999. godine, kada mu je utvrđena penzija, ali da su problemi nastali 2007. godine prevođenjem u crnogorski sistem. To je, kako navodi, prouzrokovalo brojne sporove koji su rezultirali donošenjem rješenja u maju 2011. u kom su prikazana sva usklađivanja, uključujući i dva uvećanja od po deset odsto. Uspio je, kako navodi, da se od Fonda naplati za manje isplaćene penzije, a pravo svih vojnih penzionera na dva usklađivanja od po deset odsto potvrđeno je i, kako navodi, pravosnažnim presudama podgoričkog Višeg suda.
Ovaj penzioner ukazuje da je zbog pogrešnog obračuna, osnovica njegove penzije u momentu prelaska u Fond PIO bila za 23 odsto manja, ali je kroz upravne postupke uspio da ostvari zakinuto pravo, pa su mu priznata sva prava po zakonu o Vojsci, redovna i vanredna usklađivanja, a određena je stvarna osnovica penzije i stvarni broj ličnih bodova. Na isti način je, kako navodi, svoja prava ostvarilo i još pedesetak vojnih penzionera.
Izmjenama Zakona o PIO kojim su vanredna usklađivanja iz 2007. i 2008. tretirana kao akontacija za neizvršena usklađivanja po Zakonu o Vojsci Jugoslavije došlo je do toga, kako je naveo penzioner, da se stvori jaz između one grupe koja je svoja prava ostvarivala sudski i ostalih koji to nijesu činili, kojim je penzija bila niža za 23 odsto. Tako je Fond PIO, 2016, pet godina nakon stupanja zakona na snagu, grupi od pedesetak penzionera ukinuo rješenja iz 2011. Time su im, kako navode, nezakonitom retroaktivnom primjenom zakona ukinuta vanredna usklađivanja. Istim rješenjima, ovoj grupi vojnih penzionera, ukinuti su i lični bodovi čime su, kako navodi, diskriminisani u odnosu na ostale crnogorske penzionere kojima vanredna usklađivanja od po deset odsto nijesu tretirana kao akontacija.
Presude
"Usvajanje ovakvog tužbenog zahtjeva bilo bi nedozvoljeno miješanje u mirno uživanje imovine tuženom, jer bi bilo usmjereno na ispravljanje propusta tužioca na štetu tuženog i u konačnom bi bilo neproporcionalno, jer bi mu bio nametnut prekomjeran teret kada bi bio obavezan da vrati sredstva koja je primao", stav je sutkinje danilovgradskog Osnovnog suda Nine Radunović.
U njenoj odluci se navodi da se zakonska rješenja na kojima je Fond zasnovao obračun penzija od 2016, ne mogu primjeniti retroaktivno na štetu korisnika, već bi to bilo moguće samo u slučaju razlike u njegovu korist. Sutkinja Radunović ukazuje da je Fond ova rješenja donio nakon pet godina, iako je bilo predviđeno da to učini u roku od dva mjeseca od stupanja zakona na snagu, odnosno do 5. marta 2011. godine. Navodi i da je Fond isplaćivao penzije po rješenju iz 2011. godine, iako su u momentu donošenja tog rješenja, već bile na snazi izmjene zakona na osnovu kojih su donijeli rješenje 2016. Sud je ukazao na zabranu povratnog dejstva zakona koju propisuje Ustav, sa izuzetkom da neke odredbe mogu imati to dejstvo ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona, što ovdje nije bio slučaj. Istog stava bio je i podgorički Viši sud koji je potvrdio prvostepenu odluku.
"Takav postupak tužioca je neadekvatan, neblagovremen i zasnovan na propisima koji se ne mogu primijeniti retroaktivno, jer takvo dejstvo rješenja iz 2016. ne bi bilo zakonito radi ispravljanja propusta Fonda na štetu penzionera, jer bi nakon višegodišnjeg proteka vremena došlo do pravne nesigurnosti", stoji u odluci Višeg suda.
