Predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković rekao je da se bezbjednost medijskih radnika i radnica između dva praznika značajno pogoršala, da su se politički i drugi pritisci na rad novinara nastavili i pojačali, a da im se ekonomski status nije puno poboljšao.
“U prosloj godini SMCG zabilježio je 33 slučaja napada na novinare u Crnoj Gori, što je apsolutni rekord od kada mjerimo broj napada na novinare u našoj zemlji”, kazao je Kračković na forumu koji su SMCG i Institut za medije organizovali uoči 23. januara, Dana novinara Crne Gore.
Kako je dodao, zbog navedenog ne čudi da je Crna Gora treću godinu zaredom zabilježila pad u Indeksu bezbjednosti novinara Zapadnog Balkana.
Kračković je rekao da je SMCG cijele prošle godine, sa drugim akterima iz medijske zajednice i nadležnim organima, radio na formiranju Mehanizma za bezbjednost novinare, koji bi trebalo da bude uspostavljen ove godine.
“Mehanizam će pružiti institucionalnu, pravnu i psihološku podršku svim napadnutim novinarima u Crnoj Gori i, vjerujem, uticati da se brže istražuju napadi, imaju adekvatan epilog i u krajnjem smanji broj ovih incidenata”, dodao je Kračković.
0On je naveo da su se politički pritisci na rad novinara i medija nastavili, a da su na meti, osim novinara/ki, bile i cijele redakcije.
"To treba posebno da zabrine novinare ali i cijelo društvo", istakao je Kračković.
Govoreći o ekonomskom položaju novinara i medijskih radnika, Kračković je kazao da su u pojedinim medijima ostvareni pomaci, naročito u lokalnim javnim emiterima nakon primjene novog Zakona o audio-vizualnim medijskim uslugama, ali da su novinarima generalno plate ispod državnog nivoa.
On je rekao da su u toku pregovori o novom kolektivnom ugovoru u RTCG-u i da se nadaju bi ove godine taj proces mogao biti završen, kako bi eventualno moglo doći do povećanja plata i u Javnom servisu.
Kračković je ukazao na nepostojanje granskog kolektivnog ugovora za cjelokupnu medijsku djelatnost.
“Naš zadatak u Sindikatu medija ostaje da pokušamo da ubijedimo vlasnike medija da potpišemo Granski kolektivni ugovor, dakle na nivou cjelokupne medijske djelatnosti, i poboljšamo status svih novinara i medijskih radnika u Crnoj Gori", rekao je Kračković.
On je kazao da će OEBS i Sindikat medija sjutra, na Dan novinara, predstaviti istraživanje o socio-ekonomskom statusu novinara.
"Vidjećete da se stanje, u odnosu na ono na šta upozoravamo godinama, nije popravilo I da je potrebno to konačno uraditi. To znači da najveći dio novinara i medijskih radnika i dalje prima platu ispod prosječne u državi”, rekao je Kračković.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić kazala je da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim antidemokratskim i antievropskim trendovima koji se direktno odražavaju na stanje medija i novinarstva.
Kako je kazala, uprkos formalnim institucionalnim okvirima i usvojenim zakonima, demokratija u praksi ostaje slaba, a medijska scena suočena je s brojnim izazovima.
“Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara, njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada”, dodala je Nikolić.
Prema njenim riječima, nezavisnost i urednička autonomija javnih servisa i autonomija regulatora za oblast medija, Agencije za audiovizuelne i medijske usluge (AMU) je ugrožena, jer su te institucije pod konstatnim političkim pritiskom.
Ona je kazala da se zaposleni u Radio Televiziji Crne Gore suočavaju sa “nezapamćenim pritiscima”, te da se zaposlenima te medijske kuće “prijeti” čak i Etičkim kodeksom Javnog servisa.
Nikolić je rekla da je Institut za medije uradio analizu Etičkog kodeksa RTCGi da će je uputiti Savjetu te medijske kuće s predlogom da se donese novi, ili izmijeni postojeći, uz najširi mogući konenzus.
Ona je dodala da slijedi rad i na promjeni postojećeg Kodeksa novinara/ki.
Potpredsjednica SMCG Marijana Camović Veličković navela je da su, od 33 slučaja napada na medijske radnice i radnike u 18 žrtve bile žene.
“Utisak novinarki je da su nezaštićene i da ne mogu da računaju na medije u kojima su zaposlene. One koje su i pokušale da dobiju određenu pravnu pomoć kada im je zbog posla trebala, bile su odbijene”, rekla je Camović Veličković.
Kako je istakla, psihološku pomoć ne obezbjeđuje ni jedna redakcija, a upravo nju novinarke ističu kao najpotrebniju.
“Nedostaju i osnovni bezbjednosni protokoli, a ako ih i ima u nekoj redakciji, zaposleni nijesu upoznati sa njima”, rekla je Camović Veličković.
Ona je kazala da je prošlu godinu obilježila i jaka antisindikalna diskriminacija.
“Poražavajuće je da se ta antisindikalna diskriminacija dešavala u javnim medijima, prije svega u RTCG i Radio-televiziji Podgorica, i oko 100 ljudi se isčlanilo iz naše dvije sindikalne organizacije”, rekla je Camović Veličković.
Ona je podsjetila na slučajeve prijetnji, fizičkih napada, političkog targetiranja i pokušaja zloupotrebe institucija kako bi se ugušila kritika novinare, ističuči da veliki broj napada na novinare i dalje nema adekvatan sudski epilog.
