Iako Ustav direktno ne zabranjuje rekonstrukciju vlade kojoj je u parlamentu izglasano nepovjerenje, ne bi bilo legitimno da takva izvršna vlast započinje i ulazi u proces rekonstrukcije, kazao je Pobjedi pravnik Veselin Radulović.
Ideja o rekonstrukciji vlade u tehničkom mandatu, kao jednom od rješenja aktuelne političke krize, potekla je od odlazećeg premijera Dritana Abazovića. On je istakao da se taj proces može sprovesti iako je vladi izglasano nepovjerenje, jer ne postoji norma koja ga zabranjuje.
Sagovornik Pobjede, Veselin Radulović smatra da takva improvizacija ne bi bila u duhu Ustava, iako je tačno da ne postoji pravna smetnja za rekonstrukciju vlade kojoj je izglasano nepovjerenje.
''Bez obzira što Ustav ne propisuje tu situaciju, činjenica je da mi imamo Vladu kojoj je izglasano nepovjerenje i premijera kojem je izglasano nepovjerenje. Neuobičajeno je i nije baš potpuno legitimno da ista ta vlada i isti premijer ulaze u neke procese rekonstrukcije'', naglasio je Radulović.
Pa ipak, ukazao je, postoji mogućnost da se predlože novi ministri ukoliko postoji većina koja bi ih podržala u parlamentu.
''Već dvije godine uopšte nije jasno ko čini političku većinu koja bi trebalo da vlada, ali, ako bi se postigla takva vrsta političkog dogovora pravno ne bi bilo smetnje. Međutim, takva vlada ne bi imala legitimitet i ne bi bila dobro rješenje'', kategoričan je Radulović.
Smatra i da sada ne bismo bili u ovakvoj situaciji da imamo zakon o vladi koji bi popunio pravne praznine.
''Veoma je loše što takve situacije nijesmo davno regulisali kroz donošenje zakona o vladi, jer sada ne bismo imali te sporove i ne bismo dozvolili političarima bilo koje partije i u bilo kojoj situaciji da prave razne improvizacije koje nijesu legitimne i nijesu generalno dobro rješenje'', smatra Radulović.
Osvrnuo se i na tvrdnju odlazećeg premijera kako rok od 30 dana za davanje mandata nije moguće primijeniti, jer ga Ustav propisuje „samo prvi put“, odnosno samo kada se konstituiše Skupština.
Radulović kaže da to jeste tačno, ali da je i tačno da se taj rok primjenjivao kada je birana Vlada Abazovića.
'I tada je ispoštovan, i tada se moglo osporavati, ali niko to nije činio. Na djelu vidimo političku neozbiljnost, jer sve političke partije, i ne govorim samo o Uri ili partijama koje čine aktuelnu Vladu, donose zaključke i zauzimaju stavove u zavisnosti od trenutnih političkih i ličnih interesa'', istakao je sagovornik Pobjede.
Ponovio je da sada ne bi bilo izvodljivo i u skladu sa Ustavom da se bilo ko predloži za mandatara.
''A posebno bi bilo suprotno Ustavu, a čuo sam i takve prijedloge, da Skupština sama, dakle bez prijedloga predsjednika države, odredi nekog mandatara i izglasa vladu'', poručio je Radulović.
