Koordinator za oblast pozorišta, Srđan Milošević, kazao je da je cilj projekta “Afirmacija kulturnih izraza u Crnoj Gori” davanje doprinosa većem poštovanju i promociji kulturnih sadržaja i podizanja svijesti kako stručne tako i laičke javnosti o važnosti kulture, kroz raznolikost izraza, međusobne saradnje, a u cilju bolje vidljivosti nevladinih organizacija i prepoznatljivosti na kulturnoj mapi Crne Gore.
- Projekat je posebno usmjeren na predstavnike i predstavnice nevladinih organizacija iz oblasti umjetnosti i kulture, članove kulturno-umjetničkih društava, folklornih ansambala, horova, klapa, pozorišta, kao i na stanovnike manje razvijenih opština, mlade, žene, kao i osobe s invaliditetom do 30 godina. Posebno ćemo obrađivati i pripadnike manjinskih zajednica. Projekat će se sprovoditi na teritoriji cijele Crne Gore - rekao je Milošević.
Istakao je da su prilikom skupljanja podataka, uočeni brojni problemi.
- Registar NVO nije pregledno urađen, tako da mi na osnovu registra koji postoji ne možemo da vidimo koju oblast koja NVO pokriva. Drugi problem je bio što ne postoje informacije kao što su e-mail adresa, kontak osoba, adresa djelovanja - kazao je Milošević.
Jedan od problema bio je, kako je dodao, i veliko nepovjerenje nevladinih organizacija.
- Kad pošaljemo upitnik, u nekim organizacijama nisu sigurni u koju će svrhu da se podaci koriste, iako im unaprijed kažemo o čemu se radi - pojasnio je Milošević.
Upitnik je, kako je rekao, čitljiv, lagan za popunjavanje, a informacije će se na kraju valorizovati.
- Pokušali smo kroz upitnike da imamo dva cilja monitoringa i evaluacije koji se ne isključuju, a to je da oni svoj rad učine odgovornim i da se iz njihovog rada može nešto naučiti. Na kraju ćemo uraditi elektronsku bazu podataka koja će biti dostupna na novom sajtu Udruženja folklornih ansambala Crne Gore. Plan nam je da linkom povežemo registar i sa sajtom Ministartstva kulture. A takođe će registar biti i u pisanoj formi - rekao je Milošević.
Duga tradicija
Koordinatorka na projektu za oblast muzike, Mirjana Živković,ukazala je da je dosadašnjim istraživanjem obuhvaćeno skoro dvije trećine aktera iz domena amatareskog kulturno-umjetničkog stvaralaštva.
- To su folklorna društva, amaterska pozorišta, vokalni sastavi, horovi, instrumentalni ansambli, takođe i guslarska društva. Uglavnom su svi oni registrovani kao nevladine organizacije, odnosno udruženja - rekla je Živković.
Istakla je da kulturno-umjetnički amaterizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju od skoro dva vijeka i na tom putu bilo je uspona, padova i prosperiteta.
- Osnivanje ansambala u prošlosti nije podrazumijevalo njihov stabilan i kontinuiran rad, a razlozi za to su bili nedostatak stručnog kadra, nedovoljna finansijska podrška i društveno-politički ambijent. Slični probleme u funkcionisanju kulturno-umjetničkih društava evidentni su i danas - rekla je Živković.
Obezbjeđivanje adekvatnog prostora za rad, nabavka kostima, skupocjenih nošnji, muzičkih instrumenata i potrebnih rekvizita, organizovanje koncerata i odlazaka na turneje, obezbjeđivanje honorara za voditelje društava, dirigente i koreografe, najčešći su, kako je kazala, problemi sa kojima se suočavaju amaterska društva.
Poziv NKT-u za pomoć ansamblima
Koordinator za Folklorne ansamble, Predrag Šušić, podsjetio je da su od prvog slučaja koronavirusa u Crnoj Gori do sredine aprila svi bili “nekako zbunjeni” i nije bilo nikakvog rada.
- U međuvremenu dosjetili smo se pa smo odradili online smotre folklornih ansambala Crne Gore, pokušali smo da napravimo nekoliko susreta i sastanaka da vidimo kako da se prevaziđe situacija. Međutim, svi smo svjedoci da je turistička sezona prošla jako loše, nije bilo nikakvih nastupa, aktivnosti - rekao je Šušić.
On je pozvao Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlja da daju konkretne mjere i preporuke za rad folklornih ansambala.
- Velika armija folkloraša, i ansambala i aktivista očekuje da se krene sa aktivnostima. Mi ćemo se pridržavati svih mjera koje predlože stručnjaci. Apelujemo da ova djelatnost, koja je jako značajna, ne samo za kulturu, nego za mlade, prije svega, ima drugačiji status - rekao je Šušić.
Ukazao je da su problemi u radu ansambala sve veći, a povećan je procenat onih koji se neće vratiti toj djelatnosti.
- Prvi zadatak nam je da vratimo prethodno aktivno članstvo i da uz redovne upise i djelatnosti, možda, i povećamo to članstvo. Takođe ću reći da u ovom periodu nijednom ni na državnom ni na lokalnom nivou nismo podsticani. Rad je bio onemogućen, a pomoći nije bilo ni u obrisima. Tražimo, pošto smatramo da nas je zaista veliki broj, da pokušamo zajednički da nađemp snage i prevaziđemo poteškoće - poručio je Šušić.
Podaci u korist folklora
Koordinator za Kulturno–umjetnička društva, Mirsad Ademović, pozvao je sve folklorne ansamble, kulturno-umjetnička društva da daju podatke, jer ti podaci nikako neće biti zloupotrijebljeni i to je sve u korist folklora.
- Što se tiče planova Udruženja folklornih ansambala, jedan od prvih je da završimo ovaj projekat i uspješno realizujemo i popišemo sve folklorne ansamble i kulturno-umjetnička društva na teritoriji Crne Gore. Druga stvar koju završavamo je naša saradnja sa Centrom za stručno obrazovanje, odnosno licenciranje kadrova koji će raditi u folkloru - rekao je Ademović.
U fazi je realizacija za, kako je pojasnio, licenciranje umjetničkih rukovodilaca.
- Program je završen i već smo ga predali ljudima iz Centra za stručno obrazovanjei Ministarstva prosvjete. Nadam se da ćemo u narednom peridu, nakon njihovog odgovora, ići u procedure usvajanja na Nacionalnom savjetu za obrazovanje i kasnije u Skupštini Crne Gore. To će biti kurs koji će trajati godinu, 320 časova i imaće različite oblasti vezane za folkolor. Mi smo sve to podijelili u sedam/osam oblasti - kazao je Ademović.
Rekao je da očekuje da će svi projekti u narednom periodu biti uspješno realizovani.
Projekat realizuje Udruženje folklornih ansambala Crne Gore u saradnji sa NVO Vox Mirus, a finansiran je kroz konkurs Ministarstva kulture „Podignimo zavjesu kulturne scene“.
