- Obrađivač će analizirati sve predloge i sugestije, kao i dati stručni osvrt na sva rješenja od kojih će jedno biti i spuštanje kote “Andrijeva”, rekao je u razgovoru za Portal Analitika ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović
Ministar uređenja prostora je najavio da će predložiti da se u tenderskom postupku pored kriterijuma za izbor koncesionara dodaju i ekološki kriterijumi.
- Ti kriterijumi koji treba da ohrabre ponuđača da ponudi još ekološki prihvatljivije rješenje. Ključna je stvar da se eliminiše atmosfera koja guši mogućnost da se zaista ukrste i odmjere realni argumenti, a ne sposobnost kampanjskog zagovaranja opcija „za“ i „protiv“, poručio je Gvozdenović.
Nisko Andrijevo manje isplativo: Prema važećem planu, na rijeci Morači biće sagrađene četiri kaskadne hidroelektrane, a prvobitno predviđena visina kota akumulacije ”Andrijevo” je - 285 metara.
Shodno tom planu, elektrane sa “visokom kotom Andrijevom” će proizvoditi 721 gigavatsati struje godišnje, U zavisnosti od nivoa cijena električne energije, za 50 godina proizvodnje, HE na Morači će donijeti ekonomske koristi Crnoj Gori koje - prema analizama IFC-a i Poyry-ja (dvije konsultantske kuće) - iznose od 474 do 743 miliona eura, tvrdi se u projektu koji je imala na uvid Portal Analitika.
Prema saznanjima Portala Analitika, energetsko - ekonomski benefiti hidroelektrana u slučaju spuštanja kote “Andrijeva” na 255 metara, bi bili otprilike 30 odsto niži nego kod prve varijante. Ukoliko obrađivač prihvati nisko “Andrijevo” onda bi to bila neka vrsta “pružanja ruke”, odnosno kompromisnog rješenja u odnosu na zahtjeve NVO sektora, ali i Srpske pravoslave crkve koja se zvanično protivi bilo kakvim gradnjama novih izvora energije na rijeci Morači.
Mjesec sazrijevanja ekološke svijesti: Na pitanje da prokomentariše tok završene jednomjesečne javne rasprave o Morači, Gvozdenović je rekao da je “ona posredno predstavljala mjesec sazrijevanja ekološke svijesti crnogorske javnosti”.
- Raduje činjenica da je, na ovim pitanjima, mobilisana crnogorska javnost oko ekoloških tema, očuvanja biodiverziteta, ublažavanja efekata klimatskih promjena i, svakako, optimizacije prostora, kao vitalnog državnog resursa. Ministarstvu koje vodim svakako imponuje ovaj nivo važnosti tih pitanja i značaj koje mu građani i institucije pridaju”, ocijenio je Gvozdenović.
Ministar je kategoričan u mišljenju da će izgadnja hidroelektrana dovesti do valorizacije i razvoja tog kraja.
- Područje o kojem govorimo, već odavno je predmet različitih i međusobno neusklađenih planova razvoja. Uslijed toga, razvoj ovog područja je bio zapostavljen dok mještani već decenijama unazad zbog nemogućnosti da svojim porodicama omoguće elementarne uslove za život napuštaju svoja imanja, podvukao je Gvozdenović uz napomenu da je do nedavno, malo ko bio svjestan stvarnih vrijednosti kanjona Mrtvice i drugih pejzažnih i kulturno-istorijskih bogatstava ovog područja.
Većina za gradnju elektrana: Na konstataciju novinara Portala Analitike da je u javnoj raspravi bilo i vrlo burnih istupa i da je u nekima od njih, negirana ideja izgradnje sistema hidroelektrana na Morači, ministar Gvozdenović ocjenuje da je većinska volja ipak u korist realizacije plana.
- Većina je bila za realizaciju objekata hidroelektrana. Tačno je da je bilo puno predloga da se dodatno analiziraju alternativna rješenja koja manje utiču na biodiverzitet i bilo je zahtjeva da se dodatno pojasne određeni predlozi i ukaže na neke nedorečenosti i da se plan dopuni, kaže Gvozdenović, naglašavajući da je javna rasprava donijela korisna zapažanja i sugestije koje će biti pažljivo tretirane sa strane obrađivača, Ministarstva i Vlade.
- Izuzetno smo zadovoljni što smo bili pozivani na niz okruglih stolova koje se mnogi subjekti samoinicijativno organizovali, van formalnog plana javne rasprave. To govori da je prošlo vrijeme pasivnosti crnogorskog društva kada je riječ o razvojnoj budućnosti države, tvrdi Gvozdenović.
Nema odricanja od nacionalnog bogatstva: Ministar uređenja prostora kategorički odbacuje primjedbe da projekat Detaljnog prostornog plana predstavlja odricanje od nacionalnog bogatstva u korist profita stranih investitora.
- Detaljni plan područja Morače se ne bavi ekonomskim modelima u kojima će se realizovati projekat izgradnje sistema HE. Plan ne može biti skup emotivnih maštarija, urađen po principu „bolje je ništa ne dirati, jer je pejzaž Morače prekrasan“, kategoričan je Gvozdenović uz napomenu da je glavni cilj projekta na Morači demografsko i ekonomsko oživljavanje tog područja.
- Prostorni planovi se rade u odnosu na neke prethodne namjere. Kada je riječ o području Morače, ta „prethodna namjera“ je - obezbijediti ekonomsko i demografsko oživljavanje ovog prostora, sa maksimalnim razvojnim efektima za Crnu Goru, poštujući sve standarde koji se odnose na životnu sredinu. Takva namjera je, u jednom dijelu, materijalizovana upravo idejom izgradnje hidroelektrana, istakao je Gvozdenović,.
Na pitanje da prokomentariše tvrdnje koje se sve češće mogu čuti da iza protivnika gradnje hidroelektrana stoji - nuklearni lobi, Gvozdenović je rekao da nije čuo za tako nešto.
- Nijesam čuo za to, a i ne želim da vjerujem u takve informacije. Vjerujem da je osnovni poriv angažovanja NVO-a isti kao i naš, a to je prije svega unapređenje stanja životne sredine, zaključio je Gvozdenović.
Predrag Zečević
