Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji, on je da prošla godina “koju neki nazivaju bumom”, nije ništa drugo nego do “neka vrsta masovnog turizma”. Na to ukazuju i podaci – postigli smo manje od 60 odsto rezultata iz 2019. godine. Takođe je podsjetio da je ukupan broj turista iz Ukrajine i Rusije u hotelima bio manji od 15 odsto u našoj zemlji tokom ljeta 2021. godine.
“Zbog dešavanja u Ukrajini, ne možemo računati na goste iz te dvije zemlje. Takođe, ne možemo računati ni na goste iz zapadne Evrope, jer je njihov dolazak trebalo pripremiti prije godinu dana, a to je propušteno. Krajnje je vrijeme da pogledamo u oči crnogorskom turizmu i počnemo da se ravnamo prema drugim zemljama Mediterana i radimo što i oni”, istakao je Ratković i kao prvi primjer naveo Hrvatsku.
Potcrtao je da to znači usmjeravanje pažnje ka Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, skandinavskim zemljama, čiji turisti su počeli da dolaze tokom 2018. i 2019. godine. To su, kako je podsjetio, zemlje na kojima počiva turizam Mediterana, što je bio slučaj i sa Crnom Gorom do 1990-tih godina.
“Pandemijska 2020. godina bila je zbunjujuća za sve nas, ali je 2021. godine bila u znaku vraćanja na siromašno regionalno tržište kome smo širom otvorili vrata. Bio je to turizam koji treba zaboraviti što prije: masovni – u najgorem smislu riječi, masovni, u privatnom smještaju. Kad budemo sumirali rezultate, vidjećemo da su gubici i do stotinu miliona eura”, dodao je on.
Iznio je i činjenicu da je prošle godine popunjenost kapaciteta – što je glavni pokazatelj uspješnosti i prihoda od turističke sezone – iznosio samo 62 dana, dok je tokom 2019. godine ona bila veća od 100 dana, a prema strateškim dokumentima trebalo bi da bude i 170 eura.
Najave postoje za ovu godinu, ali nisu optimistične jer nema dolazaka organizovanih grupa.
“Imamo mnogo razloga da budemo zabrinuti. Nakon pandemije, sada u Crnoj Gori postoji politička nestabilnost. Kod nas je politika važnija od bilo čega drugog, naročito kad treba čuvati stolice ili braniti ‘izbornu volju građana’. U takvoj destabilizujućoj situaciji ne možemo računati na dobre rezultate turističke, ali i cijele privrede”, potcrtao je Ratković.
Zato je podsjetio da treba svi akteri da spuste tenzije i započnu dijalog u kome će svi učestvovati. Jer – “turizam ne može da živi paralelno sa političkim napetostima”.
“Blokirane su sve institucije, od Skupštine i Vlade, do sudstva. Nije mi jasno kako naši političari nemaju minimum odgovornosti prema građanima, nego guraju zemlju u svoje političke obračune. To je nešto najgore što se može desiti u susret političkoj sezoni”, istakao je on.
Prema riječima Ratkovića, umrežavanje turizma i poljoprivrede treba da bude praksa i u Crnoj Gori, kao što je to slučaj praktično svuda u svijetu, te da je izvršna vlast ta koja mora najviše raditi na njihovom povezivanju.
“I ova godina biće u znaku turista iz regiona, a glavne zemlje biće Bosna i Hercegovina, odnosno njen entitet Republika Srpska, zatim Srbija – sa najvećim učešćem, a zatim Kosovo. Sve su to siromašna tržišta koja su i prošle godine učestvovala da više od 50 odsto. Od toga ne možemo imati popunjenost kapaciteta, niti rentabilnost, pa će se na kraju ponovo zbrajati gubici. Sa popunjenošću hotelskih kapaciteta od 60 odsto odnosno ukupnih sa 20 odsto, ne možemo imati nikakve održive ekonomske rezultate u turizmu”, kazao je on.
On dodaje da strategije postoje, ali nikada nisu sprovođene. Sada je vrijeme, dodaje, da više razmišljamo o efektima globalnog zagrijavanja i agresivnojoj promociji na tržištima zapadne Evrope. To mora pratiti povećanje smještajnih kapaciteta u hotelima, “kako bi imali čime da se predstavimo na ogranizovanom turističkom tržištu”.
Saglasan je da u nestabilnim vremenima, kao sada, treba imati robne rezerve – tim prije što se ne može sa sigurnošću znati da li će doći do nestašica pojedinih artikala. No, s obzirom na to da se ne zna kada će biti izabrana nova vlada koja treba da sprovede u djelo najavljeno formiranje robnih rezervi, ne znači da će do toga skoro doći.
“‘Evropa sad’ nije nikakav projekat, već populistički, partijski program. Dobijaju najviše oni sa najnižim primanjima, pravi se ‘poreska gimnastika’ radi korupiranja građana, pa oni imaju iluziju da će taj program nešto riješiti kako bi dali glasove onima koji pod tom parolom učestvuju. S tim programom se sigurno ne ide u Evropu, bez obzira na tu parolu”, ističe on.
Izvjesno je da će biti krize na globalnom nivou i zbog rata u Ukrajini. Kao mala država, nas će to pogoditi, pa je bitno što prije deblokirati pregovore sa EU kako bi donacijama bili potpomognuti.
“Zbog toga što prije treba da napravimo široku proevropsku koaliciju koja će raditi na nastavku pregovora i zatvaranju poglavlja, kako bismo ostali vezani za pomoć koju dobijamo iz EU. To podrazumijeva ispunjavanje obaveza koji nam stoje na evropskom putu”, pojašnjava on i smatra da bi i takozvana manjinska vlada mogla učiniti prvi korak ka približavanju Evropi, nakon što je prošla izvršna vlast “rasturila tok pregovora”.
