"Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere" kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekspertkinja UNDP-ja za rodnu ravnopravnost Ivana Raščanin-Radičević.
Po statistici je svaka peta žena u Crnoj Gori je tokom života bila izložena partnerskom nasilju, kaže Raščanin-Radičević, a na današnji dan u Crnoj Gori 10.500 žena trpi nasilje, dodaje ona, a samo u avgustu ove godine, ističe ona, evidentirano je 86 djela iz domena, kako navodi, rodno zasnovanog nasilja.
"Imali smo četiri silovanja u Crnoj Gori. Od početka godine smo imali 512 prijavljenih slučajeva iz domena krivičnih, ili prekršajnih djela koja se tiču nasilja. Te cifre nas zaista upozoravaju, a takođe nas upozoravaju podaci da žene zbog osude okoline i sramote ne prijavljuju to nasilje i potrebno je, u prosjeku, sedam godina da prođe da bi se žena osnažila da govori o nasilju, da svaka četvrta ne priča zbog sramote i osude društva, zato što društvo smatra da je ona kriva, dan je možda kriva zato što nije znala da ćuti, kad je trebalo, zato što muškarac vodi glavnu riječ u Crnoj Gori, da je kriva zato što je silovana jer je nosila kratku suknju, da negdje muškarac tuče svoju ženu zato što je to njegova žena i pripada njemu i on ima pravo na njen život. Podaci nas upozoravaju, prvenstveno, da kažemo.da na današnji dan imamo osamnaest femicida u Crnoj Gori i da je krajnje vrijeme da preduzmemo određene mjere", kazala je Raščanin-Radičević
Neophodna je edukacija o rodno zasnovanom nasilju, poručuje Raščanin-Radičević, jer se ono često ne prepoznaje, a korijen takvog nasilja potiče, dodaje ona, na stereotipima i, kako kaže, rodnim ulogama.
Poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja
"Poražavajući su podaci koji se tiču rodno zasnovanog nasilja u Crnoj Gori, gdje je svaka peta žena doživjela partnersko nasilje, a 17 posto žena se suočilo sa seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu", kazala je šefica kabineta ministarke rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Anđela Ivanović.
Rodno zasnovano nasilje nije samo privatna stvar, poručuje Ivanović, već da ono utiče na radnu produktivnost i efikasnost žene na radnom mjestu, a u konačnici i produktivnost, kako kaže, samih poslodavaca, institucija, ili organizacija.
"Poslodavci igraju ključnu ulogu u definisanju određenih mjera u cilju suzbijanja rodno zasnovanog nasilja na radnom mjestu, u cilju same identifikacije prije svega rodno zasnovanog nasilja, ali i samim načinom podrške žrtvama, ukoliko su već u saznanju da postoji rodno zasnovano nasilje kod neke, recimo, zaposlene žene, gdje oni igraju ključnu ulogu kreiranjem mjera podrške i zaštite žena na radnom mjestu. U većini slučajeva, podaci pokazuju, da žene koje trpe seksualno nasilje na radnom mjestu, uglavnom, ne prijavljuju to seksualno uznemiravanje, iz razloga osude društva, straha od gubitka posla, i u suštini smatraju da će im to biti prepreka ka napretku u karijeri, što ne bi smjelo i ne bi trebalo.da bude slučaj kad je u pitanju jedno radno okruženje. Zato poslodavci imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnog okruženja, koje će pružiti žrtvi adekvatnu podršku, pružiti joj adekvatne radne uslove, ili eventualno, prevenciju od rodno zasnovanog nasilja, pogotovu na radnom mjestu", zaključila je Ivanović.
