Često se ističe da je prevencija najjače oružje u borbi protiv bolesti. Koji su glavni faktori rizika za razvoj karcinoma pluća i ko spada u rizičnu grupu od obolijevanja od karcinoma pluća?
Kada govorimo o karcinomu pluća, glavni faktori rizika su pušenje, koje je odgovorno za najveći broj slučajeva, zatim izloženost duvanskom dimu kroz pasivno pušenje, izloženost kancerogenim gasovima i materijama (radon, azbest, arsen, čađ). Dugotrajna izloženost zagađenju zraka takođe povećava rizik, kao i genetski faktori te porodična istorija karcinoma pluća. U rizičnu grupu spadaju osobe koje puše ili su pušile, osobe koje su dugo izložene pasivnom pušenju, radnici koji su profesionalno izloženi azbestu, radonu ili industrijskim hemikalijama, osobe koje žive u područjima sa visokim zagađenjem vazduha te osobe sa porodičnom istorijom karcinoma pluća.
Koji su najčešći rani simptomi i znakovi karcinoma pluća i zbog čega ih pacijenti često zanemaruju?
Najčešći simptomi karcinoma pluća su: kašalj koji ne prestaje ili se pogoršava, iskašljavanje krvi, bol u grudima, koja se često pojačava pri dubokom disanju, kašljanju ili smijanju, promuklost, gubitak apetita, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine, otežano disanje, osjećaj stalnog umora ili slabosti, infekcije poput bronhitisa i upale pluća koje ne prolaze ili se stalno vraćaju. Vrlo često pacijenti ne shvataju ozbiljno simptome i pripisuju ih drugim razlozima poput umora uzrokovanog preopterećenosti na poslu, kašalj koji je uzrokovan pušenjem ili prehladom i slično. Iz tog razloga je vrlo bitno javiti se ljekaru ako imate bilo koji od navedenih simptoma a ljekar će dalje istražiti uzroke. Rano otkrivanje bilo koje bolesti, a naročito karcinoma pluća znači daleko bolju prognozu i više mogućnosti za liječenje.
Koje su trenutne statistike o karcinomu pluća u Crnoj Gori – koliko se godišnje registruje novih slučajeva i kako se trendovi menjaju u poslednjih nekoliko godina?
Globalne procjene za Crnu Goru kažu da je karcinom pluća najčešće otkriveni karcinom kod muškaraca a kod žena je na drugom mjestu, odmah poslije karcinoma dojke. Kad je u pitanju smrtnost od ovog karcinoma, kao i u svijetu, tako i u Crnoj Gori, najveći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih karcinomima je upravo od karcinoma pluća.
U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić“ u Brezoviku i u Kliničkom centru Crne Gore, godišnje se dijagnostifikuje prosječno oko 340 novih slučajeva karcinoma pluća. Nažalost, skoro 80% ovih karcinoma se dijagnostifikuje tek u odmakloj fazi bolesti.
Brojke variraju i globalno. Nažalost predviđanja su da će broj oboljelih u narednim godinama rasti, naročito u zemljama bez sistemskih mjera za smanjenje pušenja, bez nacionalnih programa prevencije i skrininga. Karcinom pluća u ranim stadijumima ne daje značajne simptome i bolest se uglavnom potpuno slučajno otkrije. Iz tog razloga je vrlo bitno raditi na edukaciji stanovništva kao i uvođenju skrining programa za karcinom pluća na nacionalnom nivou.
U kojoj mjeri su savremene terapije, poput imunoterapije i ciljanih terapija, promijenile ishod i prognozu za pacijente u odnosu na konvencionalnu hemoterapiju?
Ako pogledamo recimo 2000. godinu, svi pacijenti sa karcinomom pluća su se liječili na isti način, hemoterapijom. Uspjeh liječenja je bio jako skroman, uz dosta neželjenih efekata, jer su ti ljekovi ciljali i zdrave ćelije. Samo 1 od 10 pacijenata je mogao živjeti 2 godine. Ljekari su takođe bili očajni jer nisu imali ništa drugo da ponude svojim pacijentima.
Na sreću, napredak medicine i tehnologije doveo je do otkrića ciljanih terapija i imunoterapije, što je u potpunosti promijenilo način i uspješnost liječenja. Ciljane terapije djeluju na specifične promjene u ćelijama raka, zaustavljajući njihov rast uz manje nuspojava. Imunoterapija pomaže našem imunom sistemu da prepozna i uništi ćelije raka koje se inače skrivaju. Zahvaljujući ovim inovativnim pristupima, mnogi pacijenti sa karcinomom pluća danas žive duže i kvalitetnije nego ikada prije. Mi sada govorimo o pacijentima koji žive 5 i više godina, što je, ne tako davno, bilo nezamislivo. Tome smo svjedoci i mi u svakodnevnoj praksi u Crnoj Gori - imamo pacijente koje kontrolišemo godinama, koji imaju očuvan kvalitet života i aktivnu ulogu u porodici i u našem društvu.
Koja je vaša ključna poruka za javnost kada je riječ o prevenciji i borbi protiv karcinoma pluća – šta svako od nas može i treba da učini da smanji rizik?
Najvažniji korak koji svako od nas može da učini jeste prestanak pušenja i izbjegavanje duvanskog dima. Pušenje je glavni uzrok karcinoma pluća, a rizik se značajno smanjuje prestankom pušenja. Osim toga, važno je redovno provjeravati zdravlje, posebno ako spadate u rizičnu skupinu. Treba voditi računa što je više moguće o čistoći vazduha u prostoru u kojem radimo i živimo, te o ishrani i i fizičkoj aktivnosti. A ukoliko se primjeti bilo koji od prethodno navedenih simptoma - ne odlagati posjetu ljekaru već se javiti na vrijeme, a ljekar će dalje provjeriti moguće uzroke.
