ADP-Zid, kao vodeće organizacija projekta EICEE – Western Balkan Eco Innovation and Circular Economy Ecosystem, u Podgorici relizuje regionalnu konferenciju „Od inovacija do impakta: o cirkularnoj i socijalnoj ekonomija na Zapadnom Balkanu“.
Konferencija predstavlja jedno od završnih postignuća EICEE projekta, koji je tokom prethodne tri godine uspostavio snažne regionalne temelje za razvoj cirkularnih i socijalnih inovacija na Zapadnom Balkanu.
Projekat je ostvario četiri ključna rezultata koja zajedno stvaraju dugoročan uticaj: uspostavljanje regionalne infrastrukture za eko-inovacije, koja obuhvata mrežu makerspace prostora i matchmaking platformu; razvoj novih cirkularnih proizvoda i rješenja kroz EICEE program malih grantova; kreiranje W Base – Zapadnobalkanske platforme za socijalnu i solidarnu ekonomiju, namijenjene jačanju saradnje, razmjeni znanja i održivom rastu; i sprovođenje zagovaračke inicijative koja promoviše zelene i rezervisane javne nabavke kao mehanizam obezbjeđivanja održivosti na lokalnom nivou i otvaranja novih mogućnosti za članove W Base platforme i druge aktere socijalne ekonomije, piše Media Biro.
Izvršna direktorica ADP-Zid, Sanda Rakočević, ukazala je na značaj EICEE projekta.
"Kada smo krenuli u razvoj eko inovacija na Zapadnom Balkanu zasnovanih na principima cirkularne i solidarne ekonomije nekako nas je pređašnje iskustvo vodilo u tome da formiramo konzorcijum i krenemo u razvoj nečega na šta sam ja izuzetno ponosna, a to je infrastruktura koja je sada uspostavljena u svim zemljama Zapadnog Balkana. Ponosna sam da smo kroz saradnju i zajednička zalaganja uspjeli da napravimo nešto što je dopunjivo, komplementarno i što daje rezultate i proizvode,“ poručila je Rakočević.
Rakočević napominje da je cirkularna ekonomija u Crnoj Gori sastavni dio naših života, iako često toga nismo svjesni.
„Dokumenta koja su razvijena i legislativa koja je podržana kroz javne nabavke govore o tome koliko je cirkularna ekonomija sprovodiva u Crnoj Gori. Zagovaramo sprovođenje postojeće legislative na lokalnom i nacionalnom nivou, kako bi sve institucije sistema – od javne uprave, lokalnih, nacionalnih i državnih preduzeća radili na prepoznavanju partnera na lokalnom nivou i da kroz rezervisane javne nabavke zapravo podstiču razvoj zelene, cirkularne ekonomije i ovakve vrste proizvoda. Jedan od segmenata i motiva našeg rada je vezan za promociju i povećanje vidljivosti ovakve vrste nabavke ne samo u Crnoj Gori, već i u svim zemljama Zapadnog Balkana,“ kazala je Rakočević.
Generalna direktorica za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivana Janković-Mijanović istakla je da su teme cirkularne ekonomije i projekti poput EICEE-a ono što treba Crnoj Gori u ovom trenutku.
„Trenutno radimo na pripremi Strategije pametne specijalizacije koja integriše pitanja cirkularne tranzicije, saradnje između nauke i privrede, povezivanja, uključujući regionalnu saradnju. Ispred Ministarstva želimo da poručimo da projekti poput ovoga zaista daju dodatnu vrijednost kako za crnogorsko društvo, tako i za sve zemlje Zapadnog Balkana zato što svi dijelimo jedno nasljeđe iz bivše Jugoslavije – jednu komplementarnu, zatvorenu, funkcionalnu ekonomiju. Postoje resursi, imputi i znanja za stvaranje jednog konkurentnijeg regiona Zapadnog Balkana koji je zasnovan na zdravim, zelenim, inovativnim principima. Ovakva saradnja i infrastruktura koja se danas predstavlja u kontekstu cirkularne ekonomije je nešto na čemu svi treba dodatno da radimo, jer cirkularna ekonomija na Zapadnom Balkanu je nešto što je tek u začetku,“ navela je Janković-Mijanović.
U sklopu prvog današnjeg panela predstavnici partnerskih organizacija sa Zapadnog Balkana podijelili su svoja iskustva u izgradnji funkcionalnih prostora za izradu prototipova, popravku i ponovnu upotrebu, doprinoseći održivom inovacionom ekosistemu koji će trajati i nakon završetka projekta EICEE.
Vukašin Rakočević iz ADP Zid je predstavio I2MakerSpace koji se nalazi u Podgorici.
„Prostor je namijenjen ponovnoj upotrebi predmeta i davanju nekog novog života, tako da smo mi u sami prostor implementirali neke stvari koje su korisne i pokazne su – imamo fotelje koje su napravljene od starih metalnih bačvi za ulje, sto koji je napravljen od šahte, sudoperu od bureta, ogradu od otpadnog metala. Htjeli smo da zaokružimo sve moguće branše i ideje koje neko ima da bi se stvorio neki novi predmet. Imaćemo članarine, obuke, proizvode koji će da izlaze iz I2MakerSpace-a. Sve je krenulo kako treba, predstoji nam period gdje ćemo utvrditi održivost ovog projekta i prostora. Imamo veliki odziv ljudi, puno radionica, obuka, pokaznih materijala i proizvoda, tako da smo zadovoljni tokom razvoja. Što više ljudi pridobijemo i ujedinimo u tom prostoru moći ćemo da napravimo što više proizvoda,“ naveo je Rakočević.
Driton Zubi iz NVO Lens sa Kosova je ukazao je da su kroz EICEE uspostavili 3R makerspace.
“To je centar koji smo u potpunosti opremili za rastavljanje električnih uređaja i da bi iskoristili te djelove za novu upotrebu ili ih reciklirali. Imamo 3D printere koje koristimo kako bi ponovo iskoristili proizvode koje smo rastavili. Takođe, vodimo program “Cirkularna laboratorija” gdje pozivamo ljude da dođu i naprave svoje proizvode, a mi im pomažemo kroz mentorstvo. Ipak, jedini način da naš centar učinimo održivim je da ga komercijalizujemo,” istakao je Zubi.
Dragan Miljković iz Deli Makerspace iz Srbije ukazao je da su za sada uz podršku budžeta EICEE projekta uspjeli da izdvoje prioritete kada je javno zagovaranje u pitanju.
„Zagovaramo zelene javne nabavke – nešto što je jako bitno za dobavljače koji se bave cirkularnom ekonomijom. Na njima je da se udruže, povećaju svoje kapacitete uz podršku institucija i da sistem javnih nabavki koji je za sada samo jedan administrativni pokušaj, postane instrument značajan za održivost, jer se time upošljavaju ranjive grupe, čuva životna sredina i ostvaruje dobit na tržištu. U tom jednom ostvarivom i dobro planiranom modelu imamo više dobiti,“ ispričao je Miljković.
Sanela Klarić iz Savjeta za zelenu gradnju iz Bosne i Hercegovine istakla je da su zahvaljujući EICEE projektu otvorili Matchmaker centar – prostor u kojem pokušavaju da umreže sve aktere u BiH da zajedno promišljaju na inovativan način vezano za održivu gradnju i cirkularnu ekonomiju.
“Imamo puno toga što možemo naučiti iz tradicije, istorije i onoga kako su naši preci živjeli. Najviše govorimo o tradicionalnoj gradnji kuća i objekata od materijala sa kojima smo ranije gradili kao što su zemlja, drvo, ovčja vuna, slama. Ono što je u našem slučaju važno jeste da ideja ujedinjavanja oko cirkularne ekonomije može stvarno biti budućnost Bosne i Hercegovine. Imamo puno otpada iz poljoprivredne proizvodnje, te ruralnim sredinama može pomoći da kroz taj otpad mladi ljudi dobiju resurse da kroz cirkularnu ekonomiju mogu da prehranjuju svoje porodice, da budu uspješni i da proizvode izvoze na zahtjevno evropsko tržište,” navela je Klarić.
Irina Janevska, osnivačica kompanije Arno iz Sjeverne Makedonije predstavila je Centar za popravke „Ništa novo“ koji su razvili zahvaljujući EICEE projektu.
„Za Zapadni Balkan cirkularna ekonomija nije ništa novo. Nekada je bila prisutna zbog limitiranih resursa, te smo i ranije prenamjenjivali stvari i imali potrebu da ih popravimo. Imamo te vještine i samo treba da ih se prisjetimo. Svjedočimo prekvalifikaciji i trenutno nemamo dovoljno majstora. Crna Gora trenutno nema centar za popravke i mislim da može da uči iz našeg primjera, što je i svjetski primjer. Kafići za popravku počeli su da se osnivaju 2009. u Holandiji i od tada ih ima skoro svaki glavni grad u svijetu. Popravka je važan dio cirkularne ekonomije i moramo da se borimo za naše pravo da popravljamo jer ćemo inače biti suočeni sa previše stvari i velikim deponijama kojima niko ne može da upravlja,“ ispričala je Janevska.
U sklopu drugog današnjeg panela predstavljene su zelene inovacije primijenjene u praksi.
Andrija Nikolić iz Fondacije za promovisanje nauke PRONA govorio je o projektu „Butt to Better: From Toxins to Innovation“ u okviru kojeg se opušci od cigareta pretvaraju u vrijedan resurs -celulozu acetat i plastiku koja će se dalje prerađivati u finalne proizvode.
Shkumbin Spahija iz Kosovskog centra za zastupanje i razvoj iz Prištine istakao je da je njihova misija da stvore onlajn prostor gdje ljudi mogu da se upoznaju i sarađuju.
Anica Spasov prezentovala je Našu kuću iz Beograda koja se bavi podrškom ljudima sa razvojnim teškoćama.
„Sve naše aktivnosti se tiču cirkularne ekonomije i reciklaže i inovativnih metoda koje su u interesu tih mladih ljudi koje naše društvo ne priznaje. Želimo da kroz primjer dobre prakse pokažemo da ti ljudi vrijede i mogu da rade inovativne stvari,“ saopštila je Spasov.
Đorđe Marić iz Udruženja vlasnika privatnih šuma „Bor“ iz Užica govorio je o kompostiranju organskog otpada kao rješenju problema kontejnera prenatrpanih travom u Mokroj Gori.
Blagojče Najdovski iz Udruženje JAVOR iz Sjeverne Makedonije u sklopu panela je naveo da je cilj njihovog projekta da imaju pčele koje će biti održive, da imaju održivi biodiverzitet i da se stvori mogućnost za borbu sa problemom nedostatka hrane.
Kristina Todorova iz Sjeverne Makedonije istakla je da su kroz projekat INNOHUB kreirali prilike za ranjive grupe da naprave proizvode sa dodatnom vrijednošću.
Verica Jordanova iz Inno Tech kluba iz Sjeverne Makedonije navela je da je cilj njihovog projekta bio da proizvedu reciklirani filament za 3D štampač od otpadne plastike.
