On je u emisiji „U četiri oka“ na RTHN kazao da je spreman da proda svoj dio akcija po cijeni od pet miliona, ali i da kupi državni paket akcija za koji bi ponudio 20 odsto više novca.
Po njegovom mišljenju još nije izbjegnuta opasnost od uvođenja stečaja u Institut zbog duga prema beogradskoj Jugobanci kao ni gubitak dijela imovine, jer je Agencija za zaštitu depozita iz Srbije, kada je pokrenula prinudnu naplatu, stavila zabilježbu na objekat Prve faze.
Rakčević je podsjetio da je račun Instituta blokiran i da je pomoć od 10 miliona samo kap za ozbiljne probleme koje Institut ima:
-Postoji redosljed koraka i prvo treba deblokirati račun. Tih 10 miliona je u suštini predviđeno da se riješi problem Jugobanke, 7,3 miliona, dio tužbi radnika u iznosu od 600 000 eura, dug prema Adiko banci 720 000 i prema dobavljačima 1, 38 miliona eura. To je ono urgentno 10, 3 miliona eura da bi se deblokirao račun a stalno stižu nove obaveze. Zato kažem da je Institut u ozbiljnim problemima i treba mu puno novca da bi se spasio. Mislim da populizam nije dobra mjera, kazao je Rakčević.
Premda nije dobio zvaničnu ponudu da proda svoj paket akcija od skoro 28 odsto, Rakčević je spreman da to uradi.
-Ne može država imati dvojne aršine. Mi smo prije šest godina ponudili 10 miliona za akcije i sve da otkupimo i to je bilo ispod svake cijene. Sada kada je obrnuto i kada sam je rekao dajte, vratite nam uloženo, dajte nam pet miliona jer znamo da je inflacija u ovih pet, šest godina preko 40 odsto, kažu da je to pretplaćeno, rekao je Rakčević.
Poručio je da je spreman da kupi državni paket akcija za 20 odsto više i uz garancije da će Institut zadržati osnovnu djelatnost, da će biti zadržani zaposleni i da će biti investirano u opremu i objekate. U svakoj varijanti, kako je rekao, mora ostati 100 000 noćenja za korisnike Fonda zdravstva.
Vladin plan za spašavanje Instituta, kako je rekao Rakčević, nije mu predstavljen, a tokom dva sastanka koje je imao sa potpredsjednikom Vlade Srđanom Pavićevićem iznio je modalitete za izlazak iz krize. Neki od njih su da država kupi akcije od manjinskih akcionara, ali po modelu reciproteta, zatim restrukturiranje, što podrazumijeva podijelu imovine ali i obaveza, privatno-javno partnerstvo u kojem bi manjinski akcionari bili ravnopravni partneri. Četvrti model je da se prema nekom strateškom investitoru zajednički nastupi, da se prodaju državne i akcije manjinskih akcionara ali uz očuvanje dosadašnje primarne djelatnosti Instituta i zaposlenih i obavezne rehabilitacije crnogorskih građana preko Fonda.
Rakčević je skeptičan da se za mjesec, koliko je Agencija za zaštitu depozita prolongirala prinudnu naplatu, može realizovati Vladin plan, te da postoji realna opasnost da Institut izgubi dio imovine jer je za dug prema Jugobanci stavljena zabilježba na Prvu fazu.
