Treba svima da bude jasno da su istoriju NOB-a i antifašizma pisale neumitne činjenice – da je prva puška u porobljenoj Evropi pukla upravo ođe, a zatim je vođena oslobodilačka borba od strane jednog i jedinog antifašističkog pokreta. Sve ostalo je pokušaj relativizacije i iskrivljavanja od strane onih koji su ośetili trenutak da ponovo pokušaju glorifikovati izdajnike i saradnike okupatora, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Stevan Radunović, potpredsjednik Saveza udruženja boraca i antifašista Crne Gore.
Radunović naglašava da je širenje neofašističkih ideja, nažalost, jako izraženo i da se veoma vješto sprovodi.
"Osnovni problem koji stvara pogodno tle za to djelovanje jeste nepoznavanje ili, makar, nedovoljno poznavanje stvarnih istorijskih činjenica. Nosioci tih ideja plasiraju floskulu da „istoriju pišu pobjednici“, pa nastoje da dosadašnja saznanja o NOB-u i ideji antifašizma ospore, a onda, vjerovatno smatrajući sebe sada pobjednicima, plasiraju sasvim iskrivljenu sliku o tome.
Stoga je, smatra on, obaveza ne samo SUBNOR-a i antifašista, nego i svih progresivnih snaga, naravno i nadležnih državnih institucija, da se tome odlučno suprotstave - istinom i samo istinom, dostupnom što širim krugovima.
"Treba i da poručimo kreatorima i nosiocima tih destruktivnih ideja da im to nećemo dozvoliti, pa makar ih podržavao i dio vlasti", direktan je Radunović za Pobjedu.
PREĐENA „CRVENA LINIJA“
Uz podsjećanje da je tokom godine na izmaku u regionu nastavljen trend izjednačavanja oslobodilačkih pokreta sa saradnicima okupatora kroz promjenu naziva ulica ili udžbeničke interpretacije, naš sagovornik kaže da taj trend u nekim slučajevima i sredinama ide i dalje – ka favorizovanju saradnika okupatora.
"Rekao bih da je u tome „crvena linija“ pređena. Negdje to, možda, i ne vide kao problem. Sigurno je da se kreatori tih ideja neće sami zaustaviti, već će ići sve dalje, koliko im bude moguće", kaže Radunović.
Zbog toga je, smatra on, potrebno zajedničko i odlučno suprotstavljanje tim pojavama i njihovim nosiocima, a pokazalo se na mnogo primjera da, kada naiđu na čvrst otpor, njihova odlučnost slabi ili nestaje.
"Naši preci nijesu odustajali od odlučne borbe za odbranu zemlje i njene slobode, bez obzira na to ko ju je ugrožavao, spolja ili iznutra, i koliku je moć imao. Na nama je da pokažemo da li smo njihovi dostojni potomci i to nam je obaveza prema ranijim i budućim generacijama", kazao je on.
Govoreći o prenošenju antifašističkih vrijednosti na mlade, potpredsjednik crnogorske boračke organizacije kaže da je jedna od obaveza SUBNOR-a i antifašista da ih zaštite od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi.
"Česti, vrlo napadni i organizovani pokušaji revizije istorije uzimaju maha ne samo na ovim prostorima nego i mnogo šire. To nijesu sporadični pokušaji, već gotovo uvijek vrlo organizovane i dobro osmišljene aktivnosti. Iza toga, na našim prostorima, po pravilu stoje kleronacionalne snage koje vrlo uporno i beskompromisno plasiraju potpuno neutemeljene i izokrenute istorijske činjenice. Njihovo djelovanje je dokaz da ideje fašizma, iako poražene u NOB-u, nijesu i potpuno istrijebljene", kaže on.
Javljaju se, kaže naš sagovornik, sve više u izmijenjenim oblicima, često uvijenim u plasiranje priče o „dva antifašistička pokreta“, preko izjednačavanja uloge boraca za slobodu i kolaboracionista, pa sve do priče o ugroženosti i progonu jednog naroda, te navodnog zalaganja za pomirenje
"Njihovo djelovanje je usmjereno ka nedovoljno obaviještenim osobama, a naročito ka mlađoj populaciji. Upravo tu populaciju treba, i obaveza nam je, da nastojimo zaštititi od manipulacija i zloupotreba kojima su izloženi. Zbog toga SUBNOR i antifašisti već duže organizuju izradu pismenih radova za učenike. Ove godine tema je bila „Živjeti u slobodi“, a autorima najbolje ocijenjenih radova uručene su nagrade i diplome", navodi Radunović.
Takođe je pripremljen i priručnik po kojemu su se učenici pripremali za takmičenje u poznavanju crnogorske istorije, a na koji je data pozitivna recenzija Zavoda za školstvo. Ove godine je uspješno organizovano državno takmičenje kojem su prethodila i takmičenja u nekoliko opština. Kao dobar vid komunikacije sa mladima pokazalo se i antifašističko okupljanje i druženje na Grahovu, a takve i slične aktivnosti biće nastavljene.
"Naši primarni ciljevi biće usmjereni i ka što većem približavanju mladih idejama antifašizma i njegovanju tekovina NOB-a. U tom cilju iniciraćemo i neke forme komuniciranja koje su bliže tom uzrastu", kaže Radunović.
Govoreći o aktivnostima planiranim za 2026. godinu, posebno u pogledu održavanja spomen-obilježja širom Crne Gore koja su često meta vandala, naš sagovornik ističe da briga o spomenicima jeste u sferi interesovanja SUBNOR-a i antifašista, ali i da je to u primarnoj nadležnosti i obavezi države ili lokalnih zajednica.
"Nastojaćemo da pokrenemo neophodne aktivnosti nadležnih. Aktivno smo učestvovali u iniciranju podizanja i nekih veoma značajnih novih spomenika, što će biti nastavljeno i u narednoj godini. Takođe ćemo nastaviti da podstičemo saradnju svih organizacija, udruženja i grupa građana koji se zalažu za poštovanje tekovina NOB-a, ideje antifašizma i uređivanje Crne Gore na tim principima – kao samostalne, građanske, multietničke, multikonfesionalne i proevropske države", kaže Stevan Radunović.
IZOSTALA UPLATA
Razgovor sa potpredsjednikom SUBNOR-a i antifašista zaključili smo pitanjem o materijalnom položaju ove organizacije. Kaže da situacija nije povoljna i, što posebno zabrinjava, prisutna je tendencija daljeg pogoršavanja.
Objašnjava da SUBNOR i antifašisti, kao nevladina organizacija, poštujući zakon, svake godine blagovremeno dostavljaju Ministarstvu finansija, a opštinska udruženja sekretarijatima za finansije, zahtjeve za odobravanje sredstava za realizaciju godišnjih programa.
"Uz zahtjeve se dostavljaju programi rada i finansijski planovi, kao i izvještaji o radu i utrošku odobrenih sredstava. Međutim, iznos sredstava koja su iz državnog budžeta opredjeljivana za SUBNOR prvo je podijeljen na još dvije organizacije, a ove godine, bar do sada, uplata je potpuno izostala", kaže on.
Naš sagovornik objašnjava da na nivou opština takođe postoji veoma neujednačen odnos prema ovoj organizaciji, tako da neka udruženja ne dobijaju nikakva sredstva.
"Sve to ozbiljno ugrožava rad i dovodi u pitanje mogućnost realizacije programa. U nekim opštinama organizacije nemaju ni prostor za rad. Ipak, ako govorimo o problemima, rekao bih da nas od materijalnog položaja više brine često nepovoljan odnos prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma, koji se ispoljava individualno, ali i institucionalno, kod dijela aktuelne vlasti u našoj zemlji".
Što se tiče broja registrovanih članova, on se mijenja, ali se kreće oko 5.000. Broj aktivnih boraca NOR-a se, nažalost, stalno smanjuje, tako da ih je sada veoma malo.
"Za organizaciju je broj članova bitan, ali nije i najvažniji. Ključno je čvrsto opredjeljenje i spremnost za djelovanje. Jako nam je važno da organizacija ima što više podržavalaca – građana koji prihvataju osnovne ciljeve antifašizma, naročito među mlađom populacijom", poručuje Radunović.
U godini jubileja pobjede nad fašizmom – spomenik zločincu!
Sumirajući godinu na izmaku, Radunović podsjeća da je bila u znaku jubileja – 80 godina od pobjede nad fašizmom, te da ga je SUBNOR i antifašisti Crne Gore obilježio nizom manifestacija na državnom nivou i u pojedinim opštinama.
Podsjeća da je održan veliki broj manifestacija, počev od Svečane akademije povodom 13. jula – Dana ustanka i Dana državnosti, preko skupa povodom Dana pobjede na Grahovcu, obilježavanja 120 godina od rođenja i 82 godine od smrti narodnog heroja Save Kovačevića, skupa antifašista iz više opština na Grahovu, kao i čitavog niza događaja u gotovo svim gradovima.
Obilježavanju ovog jubileja značajno su doprinijeli brojne organizacije, udruženja i grupe građana koji iskazuju poštovanje prema tekovinama NOB-a i ideji antifašizma. Međutim, ne bi se moglo kazati da je Crna Gora u cjelini, a posebno njena aktuelna vlast, na pravi način obilježila jubilej.
"Ovdje ne mislim samo na organizovanje prigodnih manifestacija, već prije svega na stvaranje ambijenta koji pokazuje poštovanje ideje antifašizma, odnosno onemogućavanje učestalih nacionalističkih i pročetničkih pojava. Svojevrsni je apsurd i treba sve da nas ozbiljno zabrine činjenica da je upravo u godini jubileja u našoj zemlji bilo puno afirmativnog govora o pokretu i pojedincima koji su otvoreno sarađivali sa okupatorom. Tako je podignut spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, koji je potom uklonjen i skriven kako bi se nadležnim organima onemogućilo da ga pronađu. To su organizovale brojne pristalice četničkog pokreta, uz vrlo aktivnu ulogu Srpske pravoslavne crkve", kazao je Radunović.
Dodao je da se, čak i ako se za aktuelnu vlast ne bi moglo tvrditi da je to podržala, sigurno može kazati da njeni organi nijesu preduzeli sve iz svoje nadležnosti da spriječe takva djelovanja.
Saradnja sa kolegama iz okruženja
Naš sagovornik ističe i veoma dobru i plodotvornu saradnju sa srodnim organizacijama iz okruženja.
"Nije neskromno kazati da je i naše angažovanje dosta doprinijelo da ta saradnja, od povremenih susreta na proslavama, preraste u dobro osmišljeno i planirano zajedničko djelovanje", kaže Radunović.
Ističe da su, svjesne ozbiljnosti trenutka i opasnosti trendova prisutnih u velikom broju evropskih država, organizacije boraca i antifašista zemalja nekadašnjih republika Jugoslavije donijele zajedničku Platformu za izgradnju antifašističkog društva u 21. vijeku.
"Taj programski dokument smo tokom 2025. godine nastojali da popularizujemo. Zajedno smo organizovali antifašistički skup u Tuzli posvećen obilježavanju 80 godina od pobjede nad fašizmom, a predložili smo da se takav skup organizuje i naredne godine u Crnoj Gori, povodom jubileja podizanja ustanka i početka NOB-a. Konačna odluka o tome treba, nadamo se, da bude donesena na sastanku u Sarajevu prilikom obilježavanja godišnjice Igmanskog marša", kaže Stevan Radunović.
Podsjeća i da je pokrenuta inicijativa za uspostavljanje saradnje pojedinih opštinskih udruženja sa lokalnim organizacijama iz Hrvatske i BiH, te da već postoji nekoliko takvih primjera. Takođe, krovna organizacija Hrvatske (kao nosilac), te organizacije Slovenije, BiH i Crne Gore (kao partneri), kandidovale su kod evropskih fondova zajednički projekat čije finansiranje i realizaciju očekuju.
