“Šta vas je natjeralo da se 72 sata nakon što ste stupili na dužnost zadužite za 750 miliona eura, što je najveće zaduženje do sada? Koliko ste novca zatekli na glavnom računu državnog trezora? Da li je sve moglo biti urađeno transparentnije”, pitao je ministra Spajića član odbora Damir Šehović (SD).
“Tvrdim da je u državnom trezoru tamo bilo mnogo više novca od 50 miliona eura, koliko tvrdi premijer da je zatečeno novca. Povedite računa što ćete da kažete… Da li ste, prije nego što ste izabrani za ministra, neovlašćeno pregovarali i imali direktnu komunikaciju sa pravnim i fizičkim licima angažovanim na ovom poslu”, dodao je Šehović, napominjući da je nemoguće da se “ za dan i po odradi cijeli posao oko emitovanja obveznica”.
“Da li je tačna izjava premijera, nakon realizacije zaduženja, da Vlada nema nijedan podatak i da nema uvid u realno stanje stvari? Ako jeste, na osnovu čega ste donijeli odluku da su nedostajuća sredstva u 2021. godini 750 miliona eura?", pitao je Šehović.
Šehović je, inače, inicijator današnjeg kontrolnog saslušanja. Skupštinski Odbor je inicijativu Šehovića jednoglasno prihvatio 28. decembra.
Branko Radulović (PzP) kazao je da bi Crna Gora mogla postati “spržena zemlja” i da bi se naredne godine država mogla zadužiti po nepovoljnijim uslovima.
“Ustav je Biblija svake države. U Ustavu piše da je Skupština vrhovni organ, a da poslanici raspisuju javne zajmove i odlučuju o zaduživanju države. Mora se izvršiti rebalans budžeta, prethodna vlast je morala to da uradi. Mijenjati budžet svakog mjeseca, ako je potrebno, je zakonska obaveza. Mi, a ni građani, ne znamo kolike su nam rezerve… Mi bismo se dogovorili koliko ćemo se zaduživati. Prekršili ste Ustav i zakone, i svaku ljudsku praksu. Domaćin kuće ne odlučuje o zaduživanju bez saglasnosti članova familije. Prvo su se saglasili Duško Marković i premijer Krivokapić, a potom Vi kao ministar. Mnogi od Vas su se ugradili, ali vrijeme pravde će doći. Ovo su mutne stvari, što je prethodna vlast radila, a vi nastavili. Hoću da se preispita ovo- oni koji su krali nek idu u zatvor, a oni koji prođu nek se bore za Crnu Goru” poručio je Radulović.
Raško Konjević (SDP) je podsjetio da parlament donosi odluku o zaduživanju države, što se nije desilo prilikom emisije euroobveznica u decembru.
“Koje banke su radile analizu tržišta? Da li bi se kamatna stopa u narednom period mogla uvećati? Da li su se predviđanja iz analize ostvarila? Da li ste prisustvovali sastancima sa zvaničnicima investicionih banaka? Neću da govorim o tome da li je u ovom poslu bilo ovakvih ili onakvih stvari, ali iz vladine informacije ja jasno da su neka pravna lica bila angažovana prije nego što ste dobili ovlašćenja 7. decembra. Nije mi problem ako ste ovo radili sa prethodnim ministarstvom. Mnogo veći je problem što niko od poslanika, koji imaju izvorno pravo da odlučuju o zaduženju, nije znao ništa o ovome", naveo je Konjević.
Dejan Đurović (DF) kazao je da nema ništa sporno vezano za zaduživanje države, ističući da će polovina kredita biti iskorišćena za vraćanje dugova.
“Uvaženi premijer je u ekspozeu naveo da će u februaru biti najavljeno kako će biti utrošen drugi dio kredita. Vrlo je bitno da li ste vi, kao građanin Milojko Spajić, ušli u ministarstvo finansija, ekonomije i Centralnu banku da biste dobili neophodne podatke? Na osnovu kog tendera su angažovane baš ove banke? Ko su bili posrednici u ovom poslu, da li ima konsultanstkih kuća i konsultantskih advokatskih kuća? Ako Vi kao Vlada možete da se zadužite beskonačno, onda Skupština gubi na značaju. Već četiri mjeseca ste na vlasti, a i dalje je carina bez prvog čovjeka, poreska uprava bez prvog čovjeka,.. Vi morate naći načina da ovi sistemi budu uvedeni u rad i red, ne možete vi lično obavljati 15 funkcija”, izjavio je Đurović.
Petar Ivanović (DPS) je naveo da su poslanici dobili set dokumenata iz Ministarstva finansija vezano za emisiju euroobveznica.
“Nema tačke dnevnog reda na zvaničnom veb sajtu Vlade da je 7. decembra izvršna vlast razmatrala emisiju euroobveznica. Narednog dana Ministarstvo finansija objavilo je prospekt vezano za emisiju obveznica. Vlada je naknadno, post festum, objavila da je 14. decembra Vlada, bez održavanja sjednice, prihvatila i odlučila da se emituju obveznice. Procedura emitovanja obveznica nije sprovedena u skladu sa zakonom. Ko je i kad odlučio da se emituju obveznice? Zašto niste dostavili tonski zapis sa sjednice na kojoj je informacija o zaduženju usvojena? Na osnovu kojih procedura su izabrani finansijski konsultanti”, pitao je, između ostalog, Ivanović.
Predrag Sekulić (DPS) pitao je ministra kako je mogao da u prospektu za emisiju obveznica da napiše hvalospjeve, a da premijer Krivokapić u ekspozeu navodi da Vlada nema ekonomske podatke, zbog čega je prolongirano usvajanje budžeta.
"Mi se ranije nijesmo zaduživali za tekuću potrošnju, ili je to bilo vrlo rijetko. Mali savjet- budite okruženi ekonomostima u MF-u, ali i sa nekoliko dobrih pravnika. Na koji način ste došli do cifre od 750 miliona", pitao je Sekulić.
Simonida Kordić (DF) istakla je da očekuje da će pozajmljena sredstva biti potrošena u cilju rasta i ekonomskog razvoja.
“Suočeni smo sa izuzetno zabrinjavajućim socio-ekonomskim stanjem u državi. Autoprevoznici protestuju, ugostitelji su nezadovoljni, neizvjesno je šta će biti sa turističkom sezonom… Zabrinjavajuće je i odsustvo diskontinuiteta u odnosu na bivši režim”, ocijenila je Kordić.
Zdenka Popović (Demokrate) navela je da je bivša vlast u proteklom periodu zadužila državu u iznosu od četiri milijarde eura.
“Nedostajuća sredstva samo u perioduod juna do novembra su iznosila 415 miliona eura i jasno je da je zaduživanje bilo neophodno. Da bi pokrili ta nedostajuća sredstva uzimali ste pozajmice iz domaćih izvora, čak i dok je Vlada bila u tehničkom mandatu”, kazala je Popović.
Predsjednik odbora Vladimir Joković (SNP) kazao je da je veliko pitanje kako će ekonomija Crne Gore dočekati kraj ove i narednu godinu.
“Bio sam učesnik u pregovorima oko formiranja Vlade. Ako ne budemo mogli da isplatimo plate i penzije nećemo imati povrat u budžet preko PDV-a. Vratiće se 480 miliona, pa kad se oduzme od 750 miliona jasno je koliko će ostati. Crna Gora je imala najveći pad BDP-a u Evropi. Niko se ne raduje zaduživanju, ali održavati socijalnu stabilnost u vrijeme pandemije je prioritet”, naveo je Joković.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da se porede prinosi, a ne kamate na obveznice.
“Kako jedna država, Crna Gora, u 2020. godini ima realizaciju turizma od 15 odsto, a Hrvatska od 55 posto- to smo vrlo teško mogli da objasnimo investitorima. Ljudima nije bilo jasno zašto su zatvorene granice u jeku sezone- izgubili smo zbog toga najmanje 500 miliona eura. Black Rock, vodeći globalni ulagač, je prvi put investirao u crnogorske obveznice, zato što smo bili iskreni. Takođe, nikome nije bilo jasno zašto se organizuje kontrolno saslušanje ministra finansija. Zašto je obveznica dobar instrument? Zbog transparentnosti i nemogućnosti korupcije. Mora da bude transparentno. Da sam primio bilo kakav novac, ili bio uključen u neke šeme, sad bih bio na crvenoj Interpolovoj potjernici", naveo je Spajić.
Kako je precizirao, ako država hoće da otkupi svoj dug, otkupila bi ga za 720 miliona eura.
-Dakle, dug nije 890 miliona eura, kako neki tvrde- podvukao je Spajić.
Naveo je da Vlada pokušava da nađe način da refinansira projekat autoputa i nastavi gradnju tog kapitalnog projekta.
“Za 56 odsto je povećan BDP, a dug za 120 odsto. Svi su znali da će u prvom kvartalu biti revidiran kreditni rejting. Prinos se upoređuje, kamata se ne upoređuje. Kreditni rejting je pravo mjerilo, važno pri donošenju odluka. Takođe, lani je za B kreditni rejting ovo najmanji prinos na obveznice. Nije moralo 750 miliona eura- mi moramo da vratimo 400 miliona eura duga, ostaje nam 350 miliona za sve ostale stvari. Budžet je u fazi izrade nacrta, malo će se povećati izdvajanja za plate, penzije, socijalna davanja i kapitalni budžet, dok će izdvajanja za poljoprivredu ostati ista”, rekao je Spajić.
Ministar Spajić je precizirao da je nakon emitovanja obveznica u državnom trezoru bilo ukupno 802 miliona eura, što znači da je prije emisije obveznica u trezoru bilo 56 miliona eura.
