Maratonska sjednica Vlade povodom imenovanja vršioca dužnosti direktora Uprave policije završena je preksinoć u gluvo doba noći, kada je za v.d. direktora policije izabran Aleksandar Radović i to na prijedlog premijera Spajića, a nakon što je Vlada odbacila prijedlog ministra Danila Šaranovića da vršilac dužnosti direktora UP bude Lazar Šćepanović.
Advokat Veselin Radulović za Portal Analitika ističe da je ovim zakon prekršen i kakvu god da je Vlada odluku donijela, smatra da bi bila nezakonita.
18“Suprotno zakonu, kada je razriješen Zoran Brđanin Vlada na istoj sjednici nije, na prijedlog ministra, odredila vršioca dužnosti direktora UP. Umjesto toga, odlučili su nezakonito da raspišu interni oglas za izbor vršioca dužnosti, a zatim je ministar nezakonito predložio poligrafsko testiranje kandidata koji se prijave. Zatim, prijedlog ministra nije dobio većinsku podršku u Vladi, a ministar je odlučio da blokira proces. Na kraju, Vlada je na prijedlog premijera odredila vršioca dužnosti”, podsjeća Radulović.
Kako dodaje, cijeli postupak doveo je do nezakonite odluke, počev od neodređivanja v.d. odmah kada je direktor policije razriješen, preko raspisivanja internog oglasa i procedure koja je bila puna nezakonitih improvizacija...
Cio postupak i odluka nezakoniti
Sagovornik Analitike ne smatra da je na sjednici Vlade izvršeno krivično djelo, ali o tome će, kaže, svakako ocjenu dati državno tužilaštvo.
“Cio postupak i odluka jesu bili nezakoniti, ali kada bi se radilo o krivičnom djelu onda ni ministar Šaranović ne bi mogao izbjeći krivičnu odgovornost jer je svo vrijeme aktivno učestvovao u kršenju zakona, a na kraju je odbio da predloži drugog kandidata kada njegov prvi prijedlog nije dobio većinu”, objašnjava Radulović.
Prema njegovim riječima, ministar po zakonu predlaže vršioca dužnosti direktora policije, ali njega po zakonu bira Vlada.
“Niko nema pravo da zbog partijskih, ličnih ili drugih interesa, blokira procese i ugrožava funkcionalnost institucija. Nažalost, u Crnoj Gori je postalo uobičajeno da partije blokiraju procese i rad institucija sa stavom da neka institucija ili neki dio sektora pripada njima”, ukazuje Radulović.
Poligrafsko testiranje kandidata nezakonito
Poligrafsko testiranje kandidata je, smatra on, takođe nezakonito.
“Nije poznato ni ko je rukovodio tim procesom, kakav je bio poligrafski test kandidata, kao ni na koje okolnosti se taj test sačinjavao. Izjava ministra da je kandidat kojeg je on predložio prošao poligrafski test jer nije slagao ni na jedno pitanje, pokazuje da ministar ne zna ništa o poligrafu, jer možete odgovoriti istinito na svako pitanje na poligrafu, a da ipak ne prođete na testu”, objašnjava Radulović.
Osim toga, kako dodaje, uskoro bi trebao biti raspisan konkurs za izbor direktora policije u punom mandatu i kandidati koji se prijave po zakonu neće ići na poligrafsko testiranje.
“Tako proizilazi da su stroži uslovi za izbor vršioca dužnosti nego za izbor direktora policije u punom mandatu, što je nezakonito i istovremeno apsurdno. Kršenjem zakona premijer i ministri nam poručuju da na institucije sistema gledaju kao na plijen koji im pripada i koji treba da služi političkim partijama, a ne građanima Crne Gore. Takođe, njihovo neznanje i neozbiljnost u ovom slučaju poručuju da u skorijoj budućnosti ne možemo očekivati da će policijom rukovoditi politički i ideološki neutralna osoba”, smatra Radulović.
Izostaje odgovornost političkih partija i javnih funkcionera
Sagovornik Analiike ističe da nije prvi put da neozbiljnost, neodgovornost, neznanje, loše namjere i kršenje zakona političkih partija ugroze funkcionalnost institucija.
“Takva praksa ostavlja izuzetno negativne posljedice i pokazuje koliko je Crna Gora partitokratsko društvo u kome su partijski i lični interesi važniji od javnog interesa i poštovanja pravnog poretka. Tome će se stati na kraj kada u Crnoj Gori počne da se uspostavlja sistem odgovornosti javnih funkcionera, počev od one najteže – krivične odgovornosti, pa zaključno sa političkom odgovornosti”, izričit je Radulović.
Do sada je, kako dodaje, odgovornost javnih funkcionera i političkih partija izostajala.
“Takva praksa obeshrabruje sve profesionalce sa integritetom da uopšte podnose prijave na konkurse u kojima odlučuju političari čiji cilj nije izbor najboljih, nego podobnih i lojalnih preko kojih će se institucije kontrolisati i koristiti u partijskom interesu. Sve to mora ostaviti negativne posljedice i za put Crne Gore ka EU jer se tamo ne ulazi sa partijski kontrolisanim institucijama, sa njihovim urušavanjem i blokiranjem i sa tretiranjem institucija kao dijelom partijskog plijena koji je nekoj partiji „pripao“ koalicionim sporazumom”, poručuje Radulović.
