„Javne polemike, koji u različitim formama traju od usvajanja Zakona, omogućile su da se prezentiraju različiti stavovi i viđenja o kompleksnom i u ovom trenutku vrlo konfliktnom odnosu države, društva i crkve. To je neminovno dovelo i do otvaranja pojedinih konkretnih pitanja, poput spornog svojstva pravnog lica MCP u Crnoj Gori, statusa dijela sveštenstva, evidencije crkvene imovine, prepisa i upisa imovine u ranijem periodu, što takodje cijenim važnim segmentom u budućem radu ekspertskih grupa“, ističe on.
Radulović navodi da odluku MCP da delegira svoj pravni tim za pregovore sa Vladom i odustajanje od prvobitno izraženog stava da se Zakon povuče, vidi kao javno izraženu želju da se legitimiše kao domaće pravno lice i u svojstvu Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, u skladu sa čl. 10 Zakona zaključi temeljni ugovor sa Vladom, poput drugih vjerskih organizacija u Crnoj Gori.
„Istodobno, cijenimo lošim činenicu da MCP i pored više puta ponovljenog stava da će to uraditi, nije iskoristila mehanizam podnošenja inicijative prema Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona. Korišćenjem ovog pravnog sredstva, po odluci Ustavnog suda, bio bi otvoren put za eventualno nezadovolnu stranu, prema Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, čijim presudjenjem bi se pitanje ustavnosti zakona dovelo do nespornosti“, kaže on.
Udruženje pravnika Crne Gore će svoje podrobnije vidjenje i stavove po ovom, kao i čitavom spektru drugih pitanja, posebno vezanih za pregovaračka poglavlja 23 i 24, vladavinu prava i funkcionisanje institucija sistema prezentirati u razgovoru sa predsjednikom Vlade Crne Gore u ponedjeljak 09.03.2020 godine, u okviru trajućeg društvenog dijaloga naslovljenog „Savez za Evropu“.
