Od 15. februara u Budvi su uvedene stroge mjere u borbi protiv koronavirusa. Situacija u crnogorskoj metropoli turizma je izmakla kontroli i Budva je postala opština sa najvećim brojem oboljelih u odnosu na broj stanovnika.
Kako bi se odgovorilo na situaciju, uvedene su drastične mjere, među kojima su zatvaranje svih ugostiteljskih objekata, obustavljanje međugradskog saobraćaja, kao i zabrana korišćenja plaža.
Da bi saznali da li mjere daju rezultata i kako se Budva nosi sa novonastalom situacijom, ekipa Portala Analitika je proteklog vikenda posjetila ovu opštinu. Pri dolasku nije bilo problema, iako smo kao novinari imali potvrdu kretanja, niko nas nije ni zaustavio, niti legitimisao. Jedinu provjeru koju smo vidjeli da policija vrši na ulazu u Budvu je na automobilima stranih registarskih oznaka.
Građani i mjere: U samom gradu je situacija bila solidna kada je poštovanje mjera u pitanju. Po gradu nije bilo previše ljudi, a od onih koje smo sreli, većina je nosila masku i držala distancu. Iako je korišćenje plaža zabranjeno, zatekli smo veoma mali broj ljudi koji se oglušio o ove mjere i koristio sunčan dan, a da li zbog razumijevanja ili čega već, komunalni policajci koji su patrolirali gradom nijesu bili zainteresovani da opomenu sugrađane, pa ni onih nekoliko koji su šetali - bez maske.
Od tog malog broja ljudi koje smo sreli, još manji broj je bio zainteresovan da govori, a niko od građana Budve koje smo sreli nije bio zainteresovan da nam da zvaničnu izjavu.
Kada smo u prolazu upitali Budvane kakvo je stanje, odgovorili su nam “pozitivno”, aludirajući na broj zaraženih. Iako nijesu htjeli pred kamere, kazali su nam da su umorni od čitave situacije, ali da moraju izdržati.
“Svi smo više umorni. Znamo da Budva živi ljeti, pa se nekako nakon nje pregura zima. Prošlu sezonu nijesmo imali što nas je dodatno ubilo, pa ova zima i zaključavanje još teže pada. Ali, što ćemo, moramo nekako izdržati jer ako se situacija ne popravi i ako ne stignu vakcine i od predstojeće sezone se možemo pozdraviti”, kazao nam je Miloš, jedan iz grupe momaka koja je uživala na suncu.
Pripadnik starije generacije koga smo sreli nam je kazao da je do ove situacije došlo jer su se građani previše opustili, i dodao da su građani uvidjeli grešku.
“Svakodnevno su ljudi šetali, družili se, a niko nije nosio maske niti držao distancu. Zbog toga smo u ovoj situaciji. Ipak, koliko mogu da vidim kada izađem u šetnju stvari se popravljaju, urazumili su se ljudi i to je dobro. Samo da ovako nastavimo i izvući ćemo se”, kazao nam je Ranko.
Organizacione promjene: Iako od predsjednika opštine Marka Carevića nijesmo dobili povratnu informaciju da li želi da govori o situaciji u Budvi, ugostio nas je pomoćnik direktora Doma zdravlja, Blažo Radoman. Kako je kazao za Portal Analitika, od devetog marta otkako se prvi put pojavio koronavirus počeli su sa jednom kovid ambulantom i jednim ljekarskim timom. Kako se situacija pogoršavala tako su širili prostor, te u Budvi danas rade dvije kovid ambulante sa pet ljekara.
“Kovid ambulanta je prvo radila sa jednim ljekarom, međutim, kako je vremenski dolazilo do povećanja broja kovid pozitivnih osoba mi smo u toj prvoj kovid ambulanti počeli sa radom u dvije smjene. Od 7 do 20 časova se vršio pregled, primala se terapija, pacijenti su dovođeni našim vozilima da prime adekvatnu terapiju i to je funkcionisalo. Rezultat toga, kao što i sami znate, bila je “korona-free” titula. Svakako, to je bio i rezultat mjera koje su donešene u prvom talasu. U drugom talasu, kako je vrijeme odmicalo, primijetili smo da raste broj građana kojima trebaju usluge kovid ambulante, te smo polovinom decembra otvorili još jednu, a danas u obje radi pet ljekara sa svojim timovima”, kazao je Radoman.
Kako je dodao, u danima prije uvođenja strogih mjera situacija je bila veoma loša, a dnevno im se javljalo blizu 200 “kovid sumnjivih” pacijenata.
“Na vrhuncu epidemije, imali smo na dnevnom nivou u obje kovid ambulante od 190 do 200 posjeta “kovid sumnjivih” pacijenata. To je 45 do 50 pacijenata po ljekaru dnevno, što je ogroman broj i samo po sebi predstavlja veliki pritisak na ljekare, a uz to smo imali i 100 do 130 terapija koje su se primale u Domu zdravlja. Situacija je bila toliko loša da smo na dnevnom nivou imali više od 100 novopozitivnih osoba i došli smo do skoro 1.000 oboljelih”, kazao je Radoman.
Raspust i odmori krivci za porast broja oboljelih: Pomoćnik direktora Doma zdravlja smatra da je za ogroman porast oboljelih kriv period raspusta i odmora, ali kako dodaje, nakon uvođenja mjera situacija se popravlja.
“U Domu zdravlja se ne bavimo uzrocima, nego posljedicama, jer kod nas dolaze ljudi sa simptomima. Ipak, gledajući ukupnu situaciju, porast oboljelih možemo vezati sa periodom raspusta. Ljudi su više cirkulisali, koristili odmore, putovali. Sugrađani su se opustili, htjeli su da odmore i nakon toga smo imali ogroman porsat oboljelih. Ipak, posljednjih dana imamo vidno smanjenje, što se ne mora direktno vezati za uvedene mjere, već su napokon građani uvidjeli da situacija izmiče kontroli i odgovorili su tako što su pokazali mnogo veći stepen društvene odgovornosti i poštovanja mjera”, ističe Radoman.
Kako naš sagovornik napominje, uz sve mjere koje su preduzete najbitnije su one osnovne, na koje se svakodnevno skreće pažnja.
“Najbitnije je nositi masku, držati distancu i obratiti pažnju na higijenu ruku. I sam sam preležao kovid, a dan prije nego što sam imao simptome bio sam sa drugom i sve vrijeme smo nosili maske. Odmah sam ga nazvao kada sam saznao da sam pozitivan, ali se ispostavilo da on nije bio zaražen. To je najbitnije, da pokažemo odgovornost i da se pridržavamo mjera. Epidemiološki gledano, ubijeđen sam da će ta sinusoida krajem februara i početkom marta drastično opasti, a i broj oporavljenih će znatno nadmašiti broj zaraženih. Ako pokažemo malo discipline, siguran sam da možemo broj zaraženih svesti na minimum. Ubijeđen sam da možemo ponovo postati država bez koronavirusa što je svakako naš cilj i što bi bilo veoma značajno za predstojeću turističku sezonu”, kazao je Radoman.
Zahvalnost ljekarima: Kako je dodao, zahvalan je svim ljekarima i članovima kovid timova na profesionalnom i požrtvovanom radu.
“Oni su počeli da rade u kovid centrima na dobrovoljnoj osnovi, što zaista pokazuje njihovu etičku i profesionalnu posvećenost. Dio njih je i sam bolovao koronu, a nakon ozdravljenja opet su se javili i nastavili da rade i da pomažu svojim sugrađanima. Iako je radno vrijeme do 20 časova, naši ljekari često ostanu dokle god ima pacijenata koji čekaju na pregled ili terapiju”, istakao je Radoman.
Naš sagovornik dodaje da postoji način da se koliko toliko raste ljekari.
“Moramo biti svjesni da većina ljekara i članova kovid timova ima svoje porodice i da su porodični ljudi. Međutim, u ovakvoj situaciji koja već predugo traje, oni najmanje vremena imaju za svoje familije, svoju djecu. Prinuđeni su da ih ostave po strani, kako bi pomogli sugrađanima. Svaka opština bi mogla da napravi popis penzionisanih ljekara, sestara, tehničara ili onih koji su na birou i da ih privremeno angažuje. Iako penzionisani ljekari ne bi mogli da rade u kovid centru, postoje druge obaveze koje mogu obavljati u Domu zdravlja. Povećanjem broja kadra na takav način, mogao bi da se stvori uslov da trenutna postava dobije slobodan dan više, koji su definitivno zaslužili”, zaključio je Radoman.
Tekst je nastao u okviru projekta pomoći Journalism Emergency Relief Fund - Google News Initiative
