Zdravlje

Savjet nutricionista

Racionalno koristiti hranu i ne praviti zalihe, što manje bijelog brašna i grickalica

Budimo odgovorni, ali ne i opsjednuti. Poštujemo mjere zabrane, ali sačuvajmo mentalno zdravlje. Ne pravimo nenormalne zalihe, napravimo sedmodnevni meni, kupujmo racionalno sa što manje bijelog brašna, grickalica, slatkiša, jer ćemo kada prođe korona imati drugi problem - gojaznost koja je takođe opasna za organizam, poručuje nutricionistkinja Snežana Fatić.

Racionalno koristiti hranu i ne praviti zalihe, što manje bijelog brašna i grickalica Foto: Ilustracija
PobjedaIzvor

Ona je objasnila kako da najbolje funkcioniše četvoročlana porodica u ovim uslovima.

Procjena

„Najbolje je da se napravi meni za sedam dana za sva tri obroka. Ukoliko porodica ne koristi veceru, tim bolje jer će se potrošiti manje namirnica i dodatno sačuvati zdravlje. Na osnovu tog menija ćemo vidjeti koje će nam sirovine biti potrebne, zavisno da li preferiraju meso ili vegetarijanske proizvode, gdje mogu biti uključeni jaje, mlijeko, sir“, kazala je Fatić.

Naglasila je da ne treba trpati suviše sirovina, jer ukoliko ih imamo više kući, više ćemo i jesti i onda se ugojiti.

„Moramo da prevaziđemo sebe na mudar i kvalitetan način. Da bi se izbjegla klopka gojaznosti, moramo mudro da odredimo jelovnik“, kazala je Fatic.

Ako jednom odemo u prodavnicu i vrlo mudro napravimo uvertiru onoga što ćemo jesti za sedam dana, onda smo, kako navodi, malo izloženi zarazi, jer smo samo jedanput u sedmici u prodavnici sa zaštitnim maskama, rukavicama i propisnoj udaljenosti od drugih.

„Ne treba pretjerivati, jer nećemo doći u situaciju da će nam se zatvoriti marketi i ne treba praviti zalihe, jer stvaramo i mogućnost da neko drugi ne može doći do hrane“, kazala je Fatić i dodala da treba da imamo empatiju prema drugome, a ne samo prema sebi.

Naglašava da treba birati hranu za podizanje imuniteta koji je bitan u borbi protiv virusa.

„Zbog imunog sistema kojeg moramo podići na kvalitetan način, a hrana je prva u borbi protiv virusa i protiv pada imunog sistema. Potrebna nam je hrana koja ima dosta vitamina, minerala. Treba izbjeći proteine životinjskog porijekla, dakle što manje masnu hranu, crvenog mesa. Tu i tamo treba uključiti ribu, malo bijelog mesa, piletinu, još bolje ćuretinu, jer je ona stabilnija kada je u pitanju ta hemijski tretman od svih farmi. Što više ugljenih hidrata kroz voće, povrće, integralna žita, a što manje masnoća. Gricalice obavezno treba izbjeći jer one će nas sigurno ugojiti zato što smo u kući i dosta cemo vremena tu provoditi“, naglasila je Fatić.

Ako zbog stresa, nervoze jer smo zatvoreni, budemo pribjegavali velikim šećerima, kolačima, kako navodi, onda ćemo se i ugojiti.

„Ako budemo mudri pa ujutro doručkujemo kad se probudimo, nakon sat vremena, a prije toga napravimo blagu detoksikaciju, pa onda krenemo sa doručkom koji može biti obiman, a poslije toga se pravi pauza od četiri do pet sati do ručka. Večeru bi trebalo da izbjegavamo“, preporučuje Fatić.

Ako baš bude potrebna, smatra da treba da bude u vidu nekog prepečenog parčeta hljeba sa nekim prirodnim džemom, tj. miksanim voćem zaslađenim medom, javorovim, agavinim sirupom ili stevijom… Nekontrolisano kupovanje brašna, ulja, naših građana naša sagovornica smatra štetnim iz prostog razloga što će žene početi da peku bijeli hleb, priganice, palacinke…

Tjestenine

„Počeće nenormalno da se ponašaju u ovoj situaciji u smislu da će svaki dan da peku bijeli hljeb, koji je ukusan. I kada dozvolite nervnim završetcima da svakodnevno osjećaju taj slatkasti ukus, stvara se određena zavisnost. Prema tome, neminovno je da poslije mjesec dobiju i pet do šest kilograma više čak i mršavice. Tako ne treba kupovati bijelo brašno, pogotovo ne u velikim količinama, već integralna koja ćemo manje jesti, a pri tome unijeti kvalitetne sastojke“, kazala je Fatić.

Ako unosimo puno bijelog brašna, kako navodi, štetimo probavnom traktu, jer crijevni sistem postaje zavistan od njega i ugrožava unos drugih sirovina koje su bitne za dobar balans u biohemijskom sistemu. Dosta vode, voća i salata je bitno za dobar serotonin, koji će nam omogućiti da ugodno provodimo vrijeme sa svojom porodicom.

„Sada je momenat da se vratimo knjigama, da ne gledamo samo filmove, serije… jer ostajemo duže budni onda smo duže i gladni pa ćemo početi da jedemo oko 22 sata ili oko ponoći jer je prirodno da se čovjek tako ponaša ako nema znanje. a prepušten je situaciji. Od toga se moramo čuvati. Sa prorodicom što više“, poručila je naša sagovornica.

Bitno jer, ako je moguće, da boravimo u četinarskoj šumi koja je bogata negativnim jonima važnim za poboljšanje imunog sistema, čak više nego hrana.

„Da počnemo da obilazimo naše planine. Tu ne mogu ići milioni ljudi ni mala djeca, ni stari, ni bolesni… Otići u cetinarsku šumu i tamo se napojiti negativnim jonima, jer imamo dosta planina“, poručuje Fatić.

Moramo piti puno vode

Fatić naglašava da u ovim vremenima kada se manje krećemo, moramo da hidratizujemo naš organizam.

„Nama je tečnost neophodna, treba da pijemo veće količine vode i da bude topla za one koji su izloženi zarazi, a da zdravi piju vodu koja je tjelesne temperature. Voda će nas dodatno spasiti gojaznosti. Mogu se piti i nezaslađeni čajevi u odmjerenim količinama, ali je voda najpotrebnija. Ujutro piti prirodne sokove - cijeđeni limun, pomorandžu, kroz neki miks, što je najvažnije za ujutro kako bi ta energija bila dobra, konzumirati što manje industrijskih zaslađivaca u vidu keksa, kolača“, poručuje Fatić.

Portal Analitika