Član Instituta ekonomskih nauka, Jovo Rabrenović, kazao je da se u uslovima pojačane inflacije i kontinuiranog rasta cijena osnovnih životnih namirnica, Crna Gora suočava sa imperativom jačanja tržišne transparentnosti.
"Aktuelna ekonomska situacija direktno utiče na kupovnu moć građana, što nameće potrebu za uvođenjem efikasnih mehanizama koji osiguravaju fer tržišnu praksu. Jedan od dokazano uspješnih instrumenata, etabliran u praksi Evropske unije, jeste koncept sidrenih cijena. Njegova implementacija predstavlja ključni korak ka uspostavljanju povjerenja između potrošača i trgovaca kroz princip pune informisanosti", navodi Rabrenović.
Sidrena cijena se, pojašnjava, definiše kao referentna vrijednost, odnosno najniža redovna cijena određenog proizvoda, utvrđena na unaprijed utvrđen datum.
"Javnim isticanjem ove referentne cijene pored postojeće prodajne, potrošač dobija jasan uvid u kretanje cijena u datom periodu. Ovaj mehanizam suzbija informatičku asimetriju i omogućava informisano donošenje odluka bazirano na stvarnoj cijeni, što je osnova fer tržišne prakse. Efikasnost ovog alata leži u njegovoj jednostavnosti, ali i moći da sistematski informiše potrošače, čime se anulira problem netransparentnih poskupljenja", navodi Rabrenović.
On kaže da je uspješnost modela sidrenih cijena potvrđena u nekoliko država članica Evropske unije.
"U Republici Hrvatskoj, inicijativa je pokrenuta saradnjom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, trgovačkih lanaca i organizacija za zaštitu potrošača, što je rezultiralo smanjenjem broja pritužbi na neopravdana povećanja cijena. Slična iskustva bilježe i Slovenija, Austrija i Njemačka, đe je primjena sidrenih cijena ocijenjena kao ključni faktor za povećanje transparentnosti i podsticanje lojalnosti kupaca"; navodi Rabrenović.
Predlažu sveobuhvatan pristup implementaciji sidrenih cijena kroz usvajanje trofaznog strateškog plana.
"Ovaj prijedlog sidrenih cijena za Crnu Goru zasniva se na tri ključne faze koje omogućavaju brz, jasan i efikasan način primjene sidrenih cijena. Prva faza odnosi se na postizanje dobrovoljnog sporazuma između vodećih trgovinskih lanaca, nadležnih institucija i organizacija potrošača. Ovim sporazumom bi se definisali zajednički standardi za način isticanja sidrene cijene, vizuelni format prikaza, kao i metodologija izbora datuma koji će služiti kao referentni", kaže Rabrenović.
Time bi se, poručuje, obezbijedilo jedinstveno iskustvo za kupce, bez obzira na to u kojem marketu kupuju.
"Druga faza podrazumijeva organizovanu edukaciju i informisanje, kroz javnu kampanju i obuke zaposlenih u trgovinama. Potrošači bi putem medija, društvenih mreža i informativnih materijala saznali zašto je ova promjena važna i kako da koriste nove informacije prilikom kupovine, dok bi trgovci dobili praktične vodiče i smjernice za postavljanje oznaka i objašnjavanje koncepta kupcima. Treća faza je sama implementacija sistema, počev od pilot-projekta u nekoliko većih trgovačkih objekata, sa prikupljanjem povratnih informacija građana, i potom širenjem na cijelo tržište. Nakon šest mjeseci od početka primjene izvršila bi se evaluacija efekata kako bi se potvrdile koristi i eventualno unaprijedile procedure", navodi Rabrenović.
On ističe da ovaj pristup omogućava uvođenje sidrenih cijena bez komplikovanih zakonskih procedura, oslanjajući se na dobrovoljnu saradnju, otvoren dijalog i jasno definisane zajedničke ciljeve.
"Sidrene cijene nijesu samo tehničko rješenje već i poruka da tržište može biti otvoreno, pošteno i orijentisano na građane, a njihovo uvođenje predstavlja važan korak ka modernijoj i odgovornijoj trgovini u Crnoj Gori. Institut ekonomskih nauka poziva sve relevantne aktere, od trgovaca do Ministarstva ekonomskog razvoja, da podrže ovaj model i zajednički rade na njegovoj primjeni, jer transparentnije tržište znači sigurnije odluke i veće povjerenje svih građana", zaključiuje Rabrenpvić.
