Euro entuzijasti se nadajuda će se ulaskom Crne Gore u EU politika zasnovana na principima Maastrichta značajano uticati na Crnu Goru i njenu Vladu i da će te vrijednosti iz ekonomskog sistema početi da se primjenjuju u državi, kazao je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, ekonomski analitičar iz Instituta ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.
„Moja prednovogodišnja želja je da se ova Vlada što prije rekonstruiše, da se zamijene oni koji slabo ili nikako rade sa onima koji će biti mnogo aktivniji i koji će činiti više za ovaj narod. Moramo uvijek reći da postoje i ljudi koji su pozitivni u ovoj Vladi i da postoje i ministri i njihovi pomoćnici koji rade odličan posao i trude se i istinski vjeruju u te EU integracije i vjeruju da Crna Gora treba da bude bolja i razvijenija. Od ekonomskih želja bi izdvojio onu da Crna Gora ima suficit, a ne deficit, što je u ovom trenutku gotovo nemoguće ostvarivo, jer Crna Gora mnogo uvozi i nema proizvodn”, rekao je Rabrenović.
Osvrćući se na aktuelne teme iz ekonomije Rabrenović je komentarisao ponudu državnih obveznica od Vlade građanima, za šta je bio veliki odziv i interesovanje i kaže da i ta investicija, kao i sve ostale investicije, nosi dodatan rizik.
Kaže da ulaganje novca uvijek prati rizik, manji ili veći, zavisno od toga u šta se, kako kaže, ulaže novac i kakva su očekivanja od tog ulaganja.
„U ovom trenutku obveznice su definitivno vrlo sigurne, pouzdane i sve ono što država garantuje je pouzdano, možemo biti sigurni da će nam biti to plaćeno i vraćeno i da ćemo zaraditi. Ono što uvijek stvara malo dileme, ali ako je inflacija značajno visočija od samih kamata koje imamo na obveznice, u ovom trenutku je 4 posto kamate na te obveznice koje država izdaje, inflacija oko 5 posto. Tu postoji ta manja razlika od nepuno 1 posto, ukoliko dođe do povećanja inflacije, pa inflacija može da bude 10 ili 15 posto. To je princip zaduživanja države kod građana za novac i onda će kad istekne rok da vrati građanima to što se zadužila i kamatu isplati na godišnjem nivou, što za građane jeste bolje od štednje u bankama, jer su kamate na štednju u bankama na manjem procentu od 1, dok je inflacija mnogo veća”, zaključio je Rabrenović.
