Svijet

Prva izlazna anketa o raspoloženju američkih birača: Nezadovoljni su Trampom

Približno tri četvrtine birača na nacionalnom nivou izjavilo je da je nezadovoljno ili ogorčeno zbog pravca u kojem se zemlja kreće. Oko 40 odsto njih svoje osjećanje opisuje kao bijes

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Prva izlazna anketa o raspoloženju američkih birača: Nezadovoljni su Trampom Foto: Reuters
Portal AnalitikaIzvor

Većina birača na izborima za američki Kongres izražava nezadovoljstvo stanjem u zemlji, ekonomijom i radom predsjednika Donalda Trampa. To pokazuju preliminarni rezultati nacionalne ankete sprovedene među biračima, piše CNN.

Približno tri četvrtine birača na nacionalnom nivou izjavilo je da je nezadovoljno ili ogorčeno zbog pravca u kojem se zemlja kreće. Oko 40 odsto njih svoje osjećanje opisuje kao bijes.

Prvi rezultati ukazuju na to da nezadovoljstvo proizlazi iz dva ključna razloga: negativnog stava prema Trampu i loše ekonomske situacije. Još nije jasno kako će se to odraziti na konačne rezultate, posebno u tradicionalno republikanskim saveznim državama, gdje su trke za Senat postale neočekivano neizvjesne.

Oko šest od deset birača ne odobrava Trampov rad, a polovina njih izražava snažno protivljenje. Znakovito je da približno petina onih koji su glasali za njega 2024. godine sada ne podržava njegove poteze.

Većina birača takođe sumnja u njegove prioritete i smatra da sopstvene interese stavlja ispred interesa države. Iako je predsjednik pozivao birače da glasaju kao da se i njegovo ime nalazi na glasačkom listiću, manje od petine njih kaže da je glasalo kako bi ga podržalo. Ostali su glasali protiv njega ili tvrde da on nije uticao na njihovu odluku.

Iako je udio birača koji imaju poteškoća zbog inflacije sličan onome iz 2024. godine, ovog puta mnogi odgovornost direktno pripisuju Trampu. Oko dvije trećine ispitanika smatra da je njegova administracija pogoršala ekonomsku situaciju. Većina visoke troškove života povezuje s njegovom politikom, a ne s faktorima na koje nema uticaja.

Približno tri četvrtine birača ocjenjuje ekonomsku situaciju lošom. Čak devet od deset njih navodi da su troškovi života bili „ključni“ ili važni prilikom donošenja odluke o tome za koga će glasati.

Na pitanje o najvećem problemu s kojim se SAD suočavaju, birači najčešće izdvajaju ekonomiju. Slijedi stanje demokratije, izraz koji demokrate često koriste kako bi opisale svoje protivljenje Trampu. Znatno manji broj birača kao glavne probleme navodi imigraciju, zdravstvenu zaštitu, vanjsku politiku ili kriminal.

Nezadovoljstvo birača nakon prve dvije godine Trampovog mandata ne odnosi se samo na ekonomiju. Većina smatra da je njegova administracija otišla predaleko u sprovođenju imigracionih zakona i da je vojna akcija protiv Irana bila pogrešna odluka.

Negativni stavovi ne odnose se samo na izvršnu vlast. I Kongres i Vrhovni sud imaju loše ocjene, a obje političke partije su nepopularne, s tim što republikanci stoje lošije od demokrata.

Prema prvim podacima, demokrate imaju blagu prednost kada je riječ o povjerenju u upravljanje ekonomijom, što predstavlja iznenađenje u odnosu na prethodne izborne cikluse. Približno petina ispitanika kaže da ne vjeruje nijednoj političkoj partiji.

Birači su pesimistični i kada je riječ o budućnosti SAD-a. Većina očekuje da će naredna generacija živjeti lošije nego današnja. Samo trećina ispitanika smatra da je američki ekonomski sistem pravedan prema većini građana.

Anketa CNN među biračima predstavlja nastavak izlaznih anketa koje su sprovođene prethodnih godina. Ona kombinuje razgovore na biračkim mjestima sa desetinama hiljada intervjua obavljenih širom zemlje prije izbornog dana, što je čini značajnim alatom za analizu biračkog tijela.

Uprkos tome, rezultate treba posmatrati kao procjene, a ne kao precizna mjerenja, jer svaka anketa ima određenu marginu greške. To se posebno odnosi na prve rezultate, koji još nijesu usklađeni sa konačnim izbornim ishodom.

Anketu je za CNN sprovela agencija SSRS, u periodu od 19. oktobra do 3. novembra, na reprezentativnom uzorku od oko 100.000 birača. Kombinovani su podaci prikupljeni putem interneta i telefona od birača čija je registracija potvrđena, kao i intervjui obavljeni neposredno na biračkim mjestima u 15 saveznih država.

Podaci prikupljeni prije izbornog dana obuhvataju i birače koji su glasali ranije i one koji su glasali na sam dan izbora, a ponderisani su u skladu sa vjerovatnoćom izlaska na izbore. Osobe za koje nije bilo moguće potvrditi da su glasale ponovo su kontaktirane radi provjere.

Anketa je bila dostupna na engleskom i španskom jeziku. Margina greške za nacionalni uzorak iznosi +/- 0,6 procentnih poena, dok je za pojedine podgrupe birača i savezne države veća.

Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika