Sa hrvatske granice su samo tokom protekle radne sedmice vraćena 24 crnogorska vozača kamiona, a petoro ih je deportovano sa teritorije drugih članica EU, saopštio je predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore, Đorđije Lješnjak.
On je Pobjedi kazao da je to rezultat striktne primjene pravila 90/180 o boravku na teritoriji zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma na osnovu kojeg se i profesionalni vozači tretiraju kao turisti. Tim pravilom je ograničeno trajanje boravka, odnosno rada profesionalnih vozača iz Crne Gore i regiona u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
Iz Udruženja skoro godinu upozoravaju da je zbog toga ugrožena egzistencija njihovih preduzeća i vozača koji su onemogućeni da rade van ovih vremenskih ograničenja.
Lješnjak je kazao da je nekim vozačima zabranjen ulaz u EU i do godinu, dok su su neki samo vraćeni, što je, prema njegovim riječima, zavisilo od subjektivne procjene policajaca na granici.
Prilikom posljednjeg protesta Udruženja, kada su ambasadoru EU u Crnoj Gori predali zajedničke zahtjeve kolega iz regiona, Lješnjak je izrazio sumnju da Evropska komisija ne želi da im izađe u susret, jer pokušava da riješi svoj problem deficita tog zanimanja.
Da su podaci na nivou EU alarmantni kada je riječ o broju profesionalnih vozača koji nedostaju u ovim zemljama, novinarima je tokom nedavne Konferencije o ekonomiji u Budvi kazao ekspert za transport Velibor Peulić, koji je i sam angažovan u vezi sa tom problematikom na nivou nacionalne asocijacije u Bosni i Hercegovini.
On je kazao da ukoliko ne budemo imali dovoljno vozača, privreda neće imati svoj krvotok, već će se troškovi transporta kalkulisati nekim drugim državama iz kojih će se obezbjeđivati prevoz.
„Drumski prevoznici su krvotok privrede, oni nijesu turisti niti su sigurnosna prijetnja. Prema podacima Međunarodne drumske transportne unije iz Ženeve, evropskim zemljama trenutno nedostaje oko pola miliona profesionalnih vozača. Kada se analizira struktura trenutnih zaposlenih, svega 2,5 odsto vozača je do 25 godina, dok oni koji imaju 55 i više godina čine 48,9 odsto ukupnog broja profesionalnih vozača. Zato je logično da će njihovim penzionisanjem biti potrebno angažovati ovoliki broj vozača na nivou EU“, rekao je Peulić.
On je dodao da Crna Gora i Bosna i Hercegovina dijele taj problem sa ostalim državama Zapadnog Balkana, te da bi se mogao riješiti ulaskom u EU.
Peulić je kazao da EU nema namjeru da mijenja pravila Šengena, ali da je pritisak koji su nacionalna udruženja stvorila na regionalnom nivou ipak imao neki rezultat. On smatra da je potrebna zajednička politička volja vlada zemalja regiona koje u ovom trenutku kao da nema.
„Hrvatska je prva članica EU koja je na osnovu interesa i pritiska koji smo stvorili regionalnim protestima izmijenila Zakon o strancima i omogućila prevoznicima iz BiH i Crne Gore vizu D, koja im omogućava cjelogodišnji ulazak bez primjene za njih spornog pravila u slučaju kratkih lanaca snabdijevanja, odnosno ako se realizuju samo na relaciji Crna Gora – Hrvatska ili BiH – Hrvatska“, objasnio je Peulić.
Lješnjak smatra da za crnogorske vozače taj ustupak Hrvatske, ipak, ne znači mnogo.
„Nijesmo dobili još nijednu vizu, a generalno se vrlo malo radi sa Hrvatskom. Naši kamioni uglavnom idu ka Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Dogovor sa Hrvatskom je možda pola procenta rješenja problema“, naveo je Lješnjak.
On je dodao da bi ostale zemlje članice, da žele, mogle da slijede primjer Hrvatske, ali da EK mora da postigne konsenzus na nivou svih članica.
Lešnjak je kazao da je to sa Hrvatskom namjerno urađeno, jer je ona najmanji uvoznik, te da su prevoznici iz ostalih zemalja regiona uglavnom samo u tranzitu preko te države.
„Time kao pokazuju da imaju volju da nam pomognu, ali to suštinski ne znači ništa. Problem bi bio riješen kad bi se ponovo vratilo pravilo da sa vizom jedne zemlje iz Šengen zone možete ulaziti u sve druge zemlje Šengena“, rekao je Lješnjak.
On je najavio da bi na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet tokom oktobra trebalo da bude organizovana tematska sjednica na kojoj bi se pojavili predstavnici Ministarstva finansija i Poreske uprave: Sjednica bi se, između ostalog, bavila obećanjima koja su prevoznicima data u januaru, kako bi prekinuli protest na granicama, a koja nijesu realizovana.
Da je stanje u sektoru transporta na globalnom nivou već duže izazovno, ukazuju iz Privredne komore (PKCG), dodajući da su ratni sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku uticali i na rast svih troškova i poremećaje lanaca distribucije robe na tržištu.
„Rast i nestabilnost cijena nafte i ostalih energenata, povećanje svih troškova poslovanja počev od rezervnih djelova, servisa do troškova putarina, ograničena mogućnost rada na tržištu EU, kao i razni vidovi protekcionzima i necarinskih barijera predstavljaju operativni pritisak i prepreke koje ograničavaju poslovanje i razvoj sektora transporta“, naveli su iz PKCG.
Oni su dodali da je stanje u sektoru transporta veoma izazovno i nestabilno za dugoročno investiranje u nabavku voznih sredstava, unapređenje poslovnih kapaciteta i u konačnom samu održivost ove djelatnosti. Rješavanjem tih problema se, kako su kazali, bave od starta, još od 2024. godine, navodeći da su njihovi predstavnici učestvovali na brojnim skupovima sa ključnim akterima iz EU i nadležnih državnih organa, ukazujući na potrebe i prijedloge za prevazilaženje ovog ograničenja.
Oni smatraju da će prelazno rješenje sa Hrvatskom na srednji rok donekle omogućiti poslovanje sa EU onim prevoznicima koji imaju poslovne aranžmane sa kompanijama iz Hrvatske kao zemljom članicom Šengen zone.
„Konačno rješenje problema je pristupanje Crne Gore EU i punom Šengen sistemu bez viznih ograničenja, do kada će rad i poslovanje prevoznika, odnosno prevoza u drumskom saobraćaju djelovati sa znatno ograničenim kapacitetima imajući u vidu uvoznu zavisnosti crnogorske ekonomije. To se očekuje u što skorije vrijeme, budući da je i u sektoru transporta Crna Gora uskladila propise sa EU“, rekli su iz PKCG.
