EBRD je u danas objavljenoj makroekonomskoj prognozi predvidjela da će se crnogorska ekonomija snažno oporaviti naredne godine, sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 10,5 odsto.
„Crna Gora se snažno oslanja na turizam, a prošla godina je najjača sezona koja je zabilježena. Međutim, gledajući na vrijeme pred nama, na ekonomiju će vjerovatno negativno uticati ograničenja kretanja kod kuće i u glavnim zemljama iz kojih turisti dolaze“, navodi se u regionalnim ekonomskim perspektivama EBRD-a.
Oporavak će, kako je saopšteno iz EBRD-a, zavisiti od postepenog popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine.
“Ekonomije u regionima EBRD-a mogu ove godine u prosjeku imati pad od 3,5 odsto, uz oporavak od 4,8 odsto u narednoj godini” navodi se u izvještaju.
Iz EBRD-a su objasnili da su te projekcije podvrgnute „neviđenoj neizvjesnosti“.
Glavna ekonomistica EBRD-a, Beata Javorcik, rekla je da je, kako je svijet izašao iz krize, presudno gledati na budućnost saradnje i veće ekonomske otpornosti.
„Kriza je zadala ogroman udarac i izazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme da se upustimo u ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme da oblikujemo bolju budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj saradnji“, rekla je Javorcik.
Na Zapadnom Balkanu se očekuje da će Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza.
Albanija i Crna Gora biće pogođene zbog oslanjanja na turizam, dok će na Kosovu, a donekle i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, manje doznake smanjiti domaću potražnju.
Izvještaj pretpostavlja skroman uticaj krize na dugoročnu putanju proizvodnje, s rastom koji se nastavlja krajem trećeg kvartala, ali potencijalno značajnim dugoročnim ekonomskim, političkim i socijalnim efektima.
“Ako društveno distanciranje ostane na snazi mnogo duže nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, s tim da nivoi proizvodnje po glavi stanovnika iz prošle godine neće biti ponovo postignuti godinama“, navodi se u izvještaju.
Mjere ograničavanja uticale su na domaću potražnju i ponudu širom regiona EBRD-a.
Spoljni šokovi uključuju oštar pad u cijeni robe, oslanjanje na izvoznike robe, zatim poremećaje globalnih lanaca vrijednosti, kolaps u turizmu i pad u novčanim doznakama.
EBRD ulaže u ekonomije u razvoju od centralne i istočne Evrope do centralne Azije i Bliskog Istoka i sjeverne Afrike.
"Skoro sve zemlje EBRD-a vjerovatno će se ove godine suočiti sa ekonomskom kontrakcijom, sa veoma malim brojem izuzetaka, koji uključuju Turkmenistan i Uzbekistan u centralnoj Aziji i Egipat", navodi se u izvještaju.
U centralnoj Evropi i na Baltiku stroge mjere za suzbijanje širenja virusa su uključivale masovno zatvaranje preduzeća i škola, dok su poremećeni lanci vrijednosti i onemogućene proizvodnje, uključujući automobilsku industriju, na koju otpada skoro polovina industrijske proizvodnje u Slovačkoj.
U izvještaju se navodi da će zemlje istočne Evrope i Kavkaza vjerovatno biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus na koju će uticati zaoštravanje na globalnim finansijskim tržištima, snažan pritisak na domaća devizna tržišta i smanjena strana potražnja za izvozom.
Iz EBRD-a su kazali da je ukrajinsku ekonomiju pogodila kombinacija smanjene strane potražnje i pada domaće potražnje usljed javnih zdravstvenih mjera uspostavljenih kao odgovor na virus.
Očekuje se da će ti događaji dodatno naštetiti proizvodnji i preokrenuti izglede mnogih uslužnih sektora.
“Rusija se suočila s dvostrukim šokom - pandemijom koronavirusa koja je pogodila globalnu potražnju i neuspjehom sporazuma o ograničenju proizvodnje nafte, što je zajedno dovelo do znatnog pada cijena nafte i rezultiralo snažnim usporavanjem aktivnosti”, dodali su iz EBRD.
Članice Evropske unije (EU) u jugoistočnoj Evropi vjerovatno će biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus koja će u najvećoj mjeri biti kanalisana poremećajima u turizmu, posebno na Kipru, u Grčkoj i takođe u Bugarskoj.
Na južnom i istočnom Mediteranu očekuje se da će negativni uticaj koronavirusa biti očigledan kroz turizam i pad domaće potražnje kao rezultata mjera za obuzdavanje širenja virusa.
