Grupa medicinskih radnika koji izlaze na teren, vidno iscrpljeni, zajedno stoji zbijena tokom video konferencijskog poziva, dok najmoćniji čovjek Kine diže ruku u znak pozdrava. U Pekingu, 10. februara, predsjednik Sji Đinping, koji je već nekoliko sedmica bio odsutan iz javnosti, obratio se bolničkom osoblju u gradu Vuhankoji se borio da zaustavi širenje tada još neimenovanog novog koronavirusa.
Iz sigurnosne sobe na oko 1.200 kilometara od epicentra,Sji je izrazio saučešće porodicama umrlih. Pozvao je na veću javnu komunikaciju, jer se širom svijeta pojavila zabrinutost zbog potencijalne prijetnje koju predstavlja nova bolest.
Istog dana, kineske vlasti prijavile su 2.478 novih potvrđenih slučajeva, što je povećalo ukupan globalni broj na više od 40.000, dok se manje od 400 slučajeva dogodilo izvan kontinentalne Kine. Ipak, CNN sada može da otkrije kako zvanična dokumentacija, koja interno cirkuliše, pokazuje da je to bio samo dio stvarnog stanja.
U izvještaju koji nosi oznaku „interni dokument, molimo vas da ga čuvate u povjerenju“, lokalne zdravstvene vlasti u provinciji Hubei, gdje je virus prvi put otkriven, navode ukupno 5.918 novootkrivenih slučajeva 10. februara, više nego dvostruko u odnosu na zvaničan broj potvrđenih slučajeva, uz razbijanje ukupnog broja na razne potkategorije. Ta veća brojka u to vrijeme nikada nije u potpunosti otkrivena, kako se činilo u kineskom računanju da je tokom prvih sedmica pandemije umanjena ozbiljnost izbijanja zaraze.
Do sada neotkrivene brojke nalaze se u nizu objavljenih podataka sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz regionalnog centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Hubeiju, koje je CNN-u proslijeđen i čija autentičnost je potvrđena.
Do sada neotkrivene brojke nalaze se u nizu objavljenih podataka sadržanih na 117 stranica procurjelih dokumenata iz regionalnog centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Hubeiju, koje je CNN-u proslijeđen i čija autentičnost je potvrđena.
Ova dokumenta zajedno predstavljaju najznačajnije curenje informacija iz Kine od početka pandemije i pruža prvi jasan uvid u ono što su lokalne vlasti interno znale, kao i informaciju kada se sve desilo.
Kineska vlada odlučno je odbacila optužbe Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih vlada da je namjerno prikrivala informacije u vezi s virusom, tvrdeći da je to bilo prije početka epidemije. Međutim, iako dokumenti ne pružaju dokaze o namjernom pokušaju prikrivanja nalaza, oni otkrivaju brojne nedosljednosti u onome što su vlasti vjerovale da se događa i što je otkriveno javnosti.
Dokumenti, koji pokrivaju nepotpuni period između oktobra 2019. i aprila ove godine, otkrivaju ono što se čini nefleksibilnim zdravstvenim sistemom ograničenom birokratijom usmjerenom odozgo prema dolje i rigidnim procedurama koje nijesu bile dobro opremljene za suočavanje s novom krizom. U nekoliko kritičnih trenutaka u ranoj fazi pandemije, dokumenti ukazuju na dokaze o jasnim pogrešnim koracima, kao i na obrazac institucionalnih propusta.
Jedan od najupečatljivijih podataka odnosi se na sporost s kojom je lokalnim pacijentima Covid-19 dijagnostikovan. Iako su vlasti u Hubeiju javnosti predstavile svoje postupanje na početku izbijanja pandemije kao efikasno i transparentno, dokumenti pokazuju da su se lokalni zdravstveni zvaničnici oslanjali na neispravne mehanizme testiranja i izvještavanja. Izvještaj u dokumentima s početka marta navode da je prosječno vrijeme između pojave simptoma do potvrđene dijagnoze bilo 23,3 dana, za što su stručnjaci u izjavi za CNN naveli da to značajno otežava korake kako za praćenje bolesti, tako i za borbu protiv nje.
Kina je odlučno branila svoje postupanje prilikom izbijanja pandemije. Na konferenciji za novinare 7. juna, Kineski državni savjet objavio je dokument rekavši da je kineska vlada uvijek objavljivala informacije u vezi s epidemijom na “pravovremen, otvoren i transparentan način”.
U utorak, 1. decembra, navršava se godina otkako je prvi poznati pacijent pokazao simptome bolesti u glavnom gradu provincije Hubei, Vuhan, prema podacima ključne studije objavljene u medicinskom časopisu Lancet.
Iz onog vremena za koje se vjeruje da se virus prvi put pojavio, dokumenti pokazuju da se odvijala još jedna zdravstvena kriza: Hubei se suočavao sa značajnom epidemijom gripe. Dokumenti pokazuju da je slučaj porastao na 20 puta više od nivoa zabilježenog prethodne godine, stvarajući dodatni pritisak na već rastrgnutzi zdravstveni sistem.
“Epidemija gripe”, kako su zvaničnici napomenuli u dokumentu, nije bila prisutna samo u Vuhanu u decembru, već je bila najveća u susjednim gradovima Jičang i Sjaning. Ostaje nejasno kakav je uticaj ili povezanost vrhunac gripe imao kada je u pitanju izbijanje zaraze virusom Covid-19. I dok u dokumentima nema sugestija da su dvije paralelne krize povezane, informacije u vezi s veličinom rasta broja zaraženih od gripe u Hubeiju tek treba da budu objavljene u javnosti.
Otkrića koja su procurila pojavljuju se otkako je počeo da jača pritisak SAD i Evropske unije na Kinu da u potpunosti sarađuje sa istragom Svjetske zdravstvene organizacije o porijeklu virusa koji se od tada proširio na sve krajeve svijeta, zarazivši više od 60 milionaljudi i usmrtivši 1,46 miliona.
Međutim, do sada je pristup međunarodnih stručnjaka medicinskoj evidenciji bolnica i neobrađenim podacima u Hubeiju bio ograničen, a SZO je prošle sedmice rekla da su imali “uvjeravanja naših kineskih kolega iz vlade da će odlazak na teren biti odobren kao dio njihove istrage”.
Dokumenta je CNN-u predstavio zviždač koji je zatražio anonimnost. Rekao je da radi u kineskom zdravstvenom sistemu i da je patriotski motivisan da otkrije istinu koja je bila cenzurisana, kao i da oda počast kolegama koje su takođe progovorile. Nejasno je na koji način su dokumenti dobijeni ili zašto su odabrani određeni papiri.
Dokumenta je CNN-u predstavio zviždač koji je zatražio anonimnost. Rekao je da radi u kineskom zdravstvenom sistemu i da je patriotski motivisan da otkrije istinu koja je bila cenzurisana, kao i da oda počast kolegama koje su takođe progovorile. Nejasno je na koji način su dokumenti dobijeni ili zašto su odabrani određeni papiri.
Dokumentaciju je provjerilo šest nezavisnih stručnjaka koji su u ime CNN-a ispitali istinitost njihovog sadržaja. Ekspert koji je u bliskoj vezi sa Kinom izvijestio je da je neke od izvještaja vidio tokom povjerljivog istraživanja početkom ove godine. Evropski zvaničnik za bezbjednost, upoznat s kineskim internim dokumentima i procedurama takođe je potvrdio CNN-u da su dosijei autentični.
Metapodaci iz fajlova koje je CNN vidio sadrže imena službenika CDC-a kao onih koji su ih kreirali i modifikovali. Datumi kreiranja iz metapodataka usklađeni su sa sadržajem dokumenata. Izvršena je i digitalna forenzička analiza kako bi se testirao njihov računarski kôd na osnovu navodnog porijekla.
Testiranja su od početka bila neprecizna, navodi se u dokumentima, i dovela su do sistema izvještavanja sa višednevnim kašnjenjem u dijagnostikovanju novih slučajeva. Stručnjaci su rekli da to znači da postoji rizik da je većina dnevno objavljenih podataka na osnovu kojih se informisala vlada kako bi dala odgovor bili netačni ili zastarjeli.
Jedan dokument od 10. januara otkriva kako su tokom revizije objekata za testiranje zvaničnici izvijestili da su kompleti za testiranje na SARS, koji su se koristili za dijagnozu novog virusa neefikasni, jer redovno daju lažne negativne rezultate. Takođe je ukazano da loš nivo lične zaštitne opreme znači da uzorci virusa moraju biti neaktivni prije testiranja.
Međutim, rezultati testova urađenih u to vrijeme bili su pozitivni u samo 30% do 50% slučajeva, među već potvrđenim slučajevima, prema podacima koje su zvaničnici dali državnim medijima. Kako bi se izbjegli „lažno negativni“ rezultati, zdravstveni zvaničnici su počeli više puta da testiraju sumnjive slučajeve.
Visoka stopa lažno negativnih rezultata otkrila je niz problema za koje su Kini bile potrebne sedmice da ih otklone. Prema izvještajima u kineskim državnim medijima početkom februara, zdravstveni stručnjaci u Hubeiju bili su šokirani tačnošću testova nukleinske kiseline. Testovi nukleinske kiseline djeluju otkrivanjem genetskog koda virusa i smatralo se da su efikasniji u otkrivanju infekcije, posebno u ranim fazama.
Početkom februara, laboratorije u Hubeiu imale su kapacitet da testiraju više od 10.000 ljudi dnevno, prema izvještajima državnih medija. Da bi se nosili s velikom količinom, zvaničnici su odlučili da započnu uključivanje drugih metoda kliničke dijagnoze, poput CT skeniranja. To je dovelo do stvaranja kategorije koja se interno naziva „klinički dijagnostikovani slučajevi“. Tek sredinom februara klinički dijagnostikovani slučajevi dodati su potvrđenim brojevima slučajeva.
