„U toku javne rasprave na DPP i SEA, od 41 zainteresovanog subjekta - opštine, mjesne zajednice, CANU, Mitropolija, kompanije, nevladin sektor - dostavljeno je više primjedbi, komentara, sugestija. U ime dijela nevladinih i drugih organizacija upućena je i peticija. Postavljeno je i više od 50 pojedinačnih pitanja", rekla je koordinatorka sektora za prostorno planiranje i razvoj u Ministarstvu zaštite životne sredine Buda Kuč.
Kuč je podsjetila da zakonom nije predviđen rok za razmatranje primjedbi i pripremu odgovora, ali je dodala da će svaka primjedba, komentar, sugestija ili mišljenje biti obrađeno na formalan način i svakom pružen traženi odgovor.
Najčešće primjedbe i sugestije odnose se na saobraćajno povezivanje područja van akumulacije na lijevoj obali Morače, predviđeno izmještanje škola, crkve, groblja, eksproprijacija, dinamika izgradnje brana, zaštita manastira Morače, premještanje Danilovog mosta, izgradnju srednjeg Andrijeva, kao i na eventualni negativni uticaj na biljni i životinjski svijet, razmatranje alternativnih energetskih rješenja na Morači, tehnička i pitanja koja se tiču metodologije i procesa izrade dokukmenata DPP i SEA.
Kuč je naglasila da je bilo i dosta pitanja koja nijesu predmet obrade DPP i SEA, kao dokumenata čija je izrada je u nadležnosti Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Govoreći o daljoj proceduri vezano za sugestije, primjedbe, komentare, Kuč je navela da je Ministarstvo zaštite životne sredine i uređenja prostora dužno da sačini izvještaj o javnoj raspravi i da ga dostavi obrađivaču DPP-a koji primjedbe i sugestije komentariše i predlaže njihov status a - izvještaj će biti javan.
„Ukoliko se nakon razmatranja stručno utemeljenih i primjedbi koje se odnose na obuhvat ovih dokumenata, planski dokument bude bitno razlikovao od prvobitnog nacrta, moguće je sprovesti ponovnu javnu raspravu. Stepen različitosti, saglasno zakonu, utvrdiće Ministarstvo", rekla je ona.
Napominje da je Plan radio renomirani slovenačko-austrijsko-crnogorski konzorcijum.
„Međutim, svakako se ne može govoriti u kategoriji najbolji, jer sve može biti bolje pa i ovaj plan. Takođe, pitanje je šta znači najbolje sa aspekta pojedinca i države, struke i laičkog uključivanja u projekat. Upravo zbog toga, a polazeći od strateškog značaja koji ovaj dokument ima za Crnu Goru, stvoreni su uslovi da u cijeloj proceduri participira što širi krug javnosti", navela je.
Kuč je potvrdila da su neke od primjedbi na javnim raspravama bile da DPP nije pokazao da je izgradnja četiri hidroelektrane dobar razvojni projekat i da se ne zasniva na principima održivog razvoja. „Međutim, jako je teško ulaziti u davanje odgovora na ove, prilično generalne ocjene. Mi ne možemo i ne želimo odgovoriti na sugestije i primjedbe koje nijesu konkretne, jer bi u suprotnom ispolitizovali posao koji je apsolutno stručan", rekla je.
Kuč je rekla da planska dokumentacija postavlja osnov za prostornu konceptualizaciju i razvoj nekog područja. „Planski dokument je dakle samo prostorna baza za HE i baza za razvoj ovog investicionog poduhvata, a ne obratno", zaključila je.
