Uprkos suši u Rusiji zbog koje je uveden embargo na izvoz pšenice koja u svjetskoj trgovini sudjeluje sa 11 posto učešća, svijet ove godine očekuje treća najuspješnija žetva u istoriji, a zalihe pšenice, zbog odličnog roda u dvije prethodne godine, na rekordnom su novou, upozoravaju analitičari AgResourcea u Chicagu, prenosi Rojters.
SAD tako u silosima ima najviše zalihe pšenice u posljednje 23 godine i ne postoji opasnost od tržišnog manjka.Tek ukoliko bi još država podleglo panici i zatvorilo svoje tržište za izvoz hrane to bi moglo izazvati određene poremećaje no takvih najava nema na vidiku. Opasnost za tržište roba predstavljao bi samo podbačaj žetve u Australiji ili Argentini, koji se za sada ne očekuje, a valja napomenuti i da je, zbog dobre sezone monsuna u Indiji koja je drugi najveći proizvođač šećera, i tržište šećera osigurano od šokova.Dodatan osigurač od poskupljenja predstavljaju “futures” ugovori na pšenicu, kojima su najveći svjetski potrošači osigurali cijenu sirovina od bilo kakvih šokova najmanje do kraja godine, a u nekim slučajevima i do kraja prvog kvartala naredne godine.Pretjerana reakcija dilera pšenicom na tržištu, pripisuje se opštem stanju u svjetskim investicijama. U trenutku kada su kamatne stope na najnižim nivoima ulaganje u robu učinilo se rekordnom broju ulagača jedinom prilikom za ostvarivanje većeg prinosa.
Najveći mjesečni rast cijena pšenice: Rojters upozorava da su fondovi u četvrtak u 20.000 transakcija kupili futurese koji predstavljaju ekvivalent od 100 miliona bušela pšenice, što je promet gotovo bez presedana. Takav interes za pšenicu povećao je cijene pšenice gotovo 80 posto u odnosu na cijene iz juna, što je najveći mjesečni rast u posljednjih 37 godina. Valja ipak upozoriti da je pšenica ispod 8 dolara za bušel dok je za vrijeme krize 2008. godine cijena dosezala čak 13 dolara za bušel.Iako zbog poremećaja na tržištu ne bi trebala poskupiti hrana, gubitnici će biti oni trgovci koji su imali ugovore za pšenicu iz Rusije. Oni će sada na tržištu morati nabaviti alternativnu, skuplju pšenicu da bi ju isporučili naručiocima po cijeni koju su garantovali prije propasti ruske žetve.U Svjetskoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) za zavisnost od ruske pšenice optužuju vlade razvijenog svijeta. Naime, proizvodnja pšenice u klimatski boljim uslovima u SAD-u i Kanadi mogla bi u potpunosti nadomjestiti zavisnost od pšenice iz crnomorskog bazena samo kada bi bila isplativija poljoprivrednicima. Zato će ove godine najbolje proći oni farmeri koji su ustrajali u sijanju pšenice uprkos slaboj zaradi prethodne dvije godine kada su prinosi širom svijeta bili izvanredni
